INICIJATIVA KLAONICA

INICIJATIVU ČINE

SLIKARSTVO / KIPARSTVO, ILUSTRACIJA:
MAŠA BARIŠIĆ rođena je na otoku Hvaru 1986. godine, a djetinjstvo provodi u Engleskoj.
Pohađala je Scuola di restauro di legnio u L’Aquili 2008. godine. Iduće godine upisuje University of Fine Art u Engleskoj, gdje je diplomirala 2012. Po povratku u Hrvatsku, završava Program Ženskih studija u Centru za ženske studije Zagreb, 2018. godine. Umjetnica kroz slikarstvo istražuje razne komponente idividualca unutar društva I propituje indetitet onaj kolektivni I individualni. Izlagala je na 20 skupnih I 8 samostalnih izložbi diljem Hrvatske i regije. Od dvadeset skupnih izložbi u Hrvatskoj i Velikoj Britaniji ističu se sudjelovanje na izložbi Vidljive u MSU-u 2023., Bijenalu slikarstva 2021. i 2023., Salonu mladih 2018. i Hrvatskom trijenalu crteža 2018. godine.Umjetnica živi i radi u Zagrebu, te je članica HDLU-a.
EROL BEŠIREVIĆ, Erol Sjajni, umjetnik, ilustrator i tetovirač. Tetovira već 13 godina te također djeluje u sklopu udruge Jutarnja Šetnja koja se bavi promicanjem vizualnih umjetnosti. Dio kolektiva i jedan od začetnika Trash will smash projekta kao i benda Dogs beach odnosno današnje Pseće plaže. Sudjeluje na mnogim projektima - samostalne i grupne izložbe, oslikavanje murala, kreiranje vizualnog identiteta, festivala što likovnih što glazbenih, dok mu je zadnja samostalna izložba održana u baru Botaničaru 2020. godine te u sklopu dua Pero zloba i Tinuninu kojeg čini s Marinom Remićem 2021. izlaže u Studiju-galeriji Klet. 
MARTINA GRLIĆ rođena je u Zagrebu 1982. godine. Diplomirala je 2009. godine  na Slikarskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Zlatka Kesera i prof. Duje Jurića. Od 2008. godine aktivno izlaže i sudjeluje na hrvatskoj suvremenoj likovnoj sceni. Članica je HDLU i HZSU. Nagrade: 2017 HPB nagrada za mladu umjetnicu, 4. Bijenale slikarstva 2012 ERSTE Banka Novi fragmenti 8, Grand prix za najbolji rad. Živi i radi u Zagrebu.PETRA GROZAJ završila je Akademiju likovnih umjetnosti i Školu za Primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu. Dobitnica je Rektorove nagrade Zagrebačkog Sveučilišta i nagrade Akademije likovnih umjetnosti, te nekolicine otkupnih nagrada i stipendija od Goethe Institituta Croatia, IFA Institut fur Auslandsbeziehungen, Hrvatske kuće- Croatia House, Ministartsva Kulture Republike Hrvatske, Grada Zagreba, Zagrebačke Banke i Erste Banke. Na umjetničkoj sceni djeluje od 1999. godine, te je do sada izlagala na brojnim samostalnim i skupnim izložbama, te sudjelovala sam na rezidencijama, projektima i simpozijima u zemlji i inozemstvu, od kojih se mogu izdvojiti; stipendija Ministarstva Kulture RH za Umjetnički rezidencijalni program Cite Internationale des Arts u Parizu, selekcijom na internacionalnoj razini Rezidenciju GlogauAIR u Berlinu. Sudjelovala je na rezidenciji One-Sided-Story u Spinnerei u Leipzigu u organizaciji Akademije likovnih umjetnosti Zagreb i Akademije Likovinih Umjetnosti New York. Od 2012. u više navrata boravi i izlaže u Lepzigu, u ateljeu Njemačkog slikarskog centra Spinnerei u Leipzigu. Rezidencija De/ Konstrukcija slike Hafenkombinat Leipzig.FEDOR FISCHER je rođen 1975. Slikarstvo je diplomirao 2007. u klasi profesora Zlatka Kesera na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, nakon čega aktivno počinje sa izlaganjem. 2012. godine sudjeluje na umjetničkoj rezidenciji u Leipzig-u. Izlagao je na mnogim grupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu, od kojih bi trebalo istaknuti Bijenale slikarstva, Zagrebački salon i Salon mladih. Samostalno je izlagao petnaestak puta.Pohvaljen je od strane žirija na trećem Bijenalu slikarstva. Svoje nastavničko iskustvo započinje 2019. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje predaje crtanje na prvoj godini slikarstva. Član je Upravnog odbora HDLU-a. Živi i radi u Zagrebu. IVANA FISCHER rođena je 1982 u Osijeku. Godine 2008 diplomirala je animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Dobitnica je 2. nagrade ESSL ART AWARD CEE i Nagrade Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu za izuzetan uspjeh tijekom studija i diplomskog rada. Njezin film Soba prikazan je na ARTE TV-u, uvršten je u program New Directors / New Films u MOMA-i te je dobitnica Grand Prixa na Festivalu hrvatskog animiranog filma. Izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama i sudjelovala je na brojnim festivalima animiranog filma u Hrvatskoj i inozemstvu. Od 2018. članica je odbora za dodjelu godišnjih nagrada HDLU-a. Članica je HDLU i HZSU. Živi i radi u Zagrebu.
VOJIN HRASTE od 2007. do 2011. godine, radi kao asistent (vanjski suradnik) na katedri za kiparstvo Umjetničke akademije u Splitu. Od 2011. radi na ALU u Zagrebu, gdje je zaposlen kao izvanredni profesor.Izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Za svoj rad je više puta nagrađivan. Od važnijih nagrada valja izdvojiti nagradu Hrvatskoga društva likovnih umjetnika Zagreb, za najboljeg mladog umjetnika u 2014. godini, jednu od Tri jednakovrijedne nagrade na XII. trijenalu hrvatskog kiparstva za rad 49 ccm 2015, te učestvovanje u finalu nagrade „Radoslav Putar “ 2015. godine.
LAV PARIPOVIĆ rođen 16.09.1989. godine u Zagrebu. Godine 2009 završava Školu primjenjenih umjetnosti i dizajna, te iste godine upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. 2015-e diplomira slikarstvo sa pohvalom cum laude u klasi Z. Novaka. 2016-e dobiva nagradu za mladog umjetnika (HDLU). 2017-e završava stručno usavršavanje u slikarni (scenska proizvodnja) HNK-a u Zagrebu. Živi i radi u Zagrebu.
PREDRAG PAVIĆ (rođen 1982. Zagreb) diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2011. godine. Izlagao je na brojnim skupnim i samostalnim izložbama u zemlji i inozemstvu (Zagreb, Split, Pula, Osijek, Gothenburg, Catania, Sofia, Düsseldorf, Gdansk, Dresden, New York, Budimpešta, Sarajevo). Nagrađivan je za svoj rad: Nagrada Radoslav Putar, Velika nagrada 10. Trijenale kiparstva, Velika nagrada Emanuel Vidović na 38. Splitskom salonu, Nagrada hrvatske sekcije AICA na 12. Trijenalu kiparstva, Nagrada EX AEQUO 27. Slavonski biennale. Član je HDLU, umjetničke organizacije Atelijeri Žitnjak te je voditelj umjetničke organizacije Deminutiv. Radi kao docent na Kiparskom odsjeku ALU. Živi u Zagrebu.PAVLE PAVLOVIĆ (1983, Beograd) je slikar sa sjedištem u Zagrebu, Hrvatska. 2002.godine završio je Školu primijenjenih umjetnosti i dizajna u Zagrebu-smjer aranžersko-scenografski dizajn te je diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2010. godine na slikarskom odsjeku pod mentorstvom Zoltana Novaka. Izglagao je na mnogobrojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Njegova djela nalaze se u kolekcijama poput Albertina Modern u Beču i kolekciji Erste banke u Zagrebu. Docent je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. IVAN PRERAD (1988, Zagreb) završio Školu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu (2007). Upisao Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer slikarstvo (2008), te stekao akademsko zvanje sveučilišnog prvostupnika (Baccalaureus) slikarstva (2012). Završio diplomski sveučilišni studij slikarstva u klasi prof. Zoltana Novaka (2014). Član Hrvatskog Društva Likovnih Umjetnosti od 2013. i Hrvatske Zajednice Samostalnih Umjetnika od 2018. Vanjski suradnik na Akademiji likovnih umjetnosti od ak. god. 2020/2021. Nagrade i priznanja: Pohvala 57. zagrebačkog salona vizualnih umjetnosti, 2022., HDLU godišnja nagrada za mladog umjetnika, 2020., HPB nagrada za mladog umjetnika na 3. Bijenalu slikarstva u Zagrebu, 2015. -Erste Grand Prix, 2013. ŽELJKA RONČEVIĆ nakon završene srednje Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn, te Akademije likovnih umjetnosti u Zg, dugi niz godina primarnim poslom profesionalno se bavim restauracijom umjetnina, dok istovremeno u slobodno vrijeme radim ilustracije, scenografije, kaligrafije i sl.
U svojoj restauratorskoj praksi radila sam na mnogim objektima spomeničke baštine, kao što su freske u crkvi Sv. Marka u Zagrebu, u katedrali u Požegi, zgradi Hrvatskog sabora, te u mnogim crkvama i palačama diljem Hrvatske.Scenografije sam radila i za kazalište, film, reklame..Ilustracije i privatne i komercijalne.Posljednjih 5 godina napuštam restauratorsku praksu, zbog neadekvatnih uvjeta rada; što po privatnim ateljeima, što po terenima, te zbog brige za vlastito zdravlje,
i bavim se kiparstvom, keramikom, održavam likovne radionice za djecu i odrasle. 
IGOR RUF rođen je 1984. godine u Virovitici. Diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Igor je do sada izlagao na samostalnim i skupnim izložbama u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Dubrovniku, Herneu, Sofiji, Brnu, Lectoureu, New Yorku... Za svoj rad je primio nekoliko nagrada i priznanja od kojih valja izdvojiti Veliku nagradu XI. trijenala hrvatskog kiparstva, Nagradu 31. Salona mladih, Nagradu Radoslav Putar, te nagradu 29. slavonskog bienala Vlastimir Kusik. Zaposlen je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na Kiparskom odsjeku. 
ANA RATKOVIĆ SOBOTA (1988.) diplomirala je na ALU u Zagrebu 2013. Izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu, uključujući Galeriju Prsten HDLU-a (2024), Studio Josip Račić (2022), CSO Ada Ankara (2023) i Tokamachi u Japanu (2018). Oslikala je kaznionicu u Požegi, Zatvor u Karlovcu i KBC Rebro. Sudjelovala je na rezidencijama u Leipzigu, a 2024. godine realizira istraživačko- edukacijski projekt u Indoneziji. Izdala je umjetničku knjigu Jezera. Članica je HZSU-a. Živi i radi u Zagrebu. 
DAMIR SOBOTA (1988, Zagreb) diplomirao (2013) na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer Grafika. Radove je izlagao na brojnim samostalnim i grupnim izložbama, među kojima su 29.Slavonski Bijenale, KC Osijek (2024) Galerija Bačva, HDLU (2024), Studio Tommaseo, Trieste Contemporanea, Trst (2022), Nagrada Radoslav Putar, Salon Galić, Split (2020), Palindrom, Lauba/U10, Zagreb/Beograd (2020/2021), Known Unknowns, Westpol A.I.R. Space, Leipzig (2019), 11. HT Nagrada, Muzej za suvremenu umetnost, Zagreb (2018) i nekoliko edicija Bijenala Slikarstva, Zagreb. Radi kao vanjski suradnik na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer Grafika. Sudjelovao je na rezidencijalnom programu u Njemačkoj i SAD-u. Residency Unlimited-New York (2021), Halle 14/ Hafenkombinat-Leipzig (2017/2018). Dobitnik je Nagrade „Radoslav Putar” za 2020. godinu kao i nagrade HDLU-a za mladog umjetnika za 2017. Godinu (HDLU). Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU). Živi i radi u Zagrebu. PETRA GROZAJ završila je Akademiju likovnih umjetnosti i Školu za Primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu. Dobitnica je Rektorove nagrade Zagrebačkog Sveučilišta i nagrade Akademije likovnih umjetnosti, te nekolicine otkupnih nagrada i stipendija od Goethe Institituta Croatia, IFA Institut fur Auslandsbeziehungen, Hrvatske kuće- Croatia House, Ministartsva Kulture Republike Hrvatske, Grada Zagreba, Zagrebačke Banke i Erste Banke. Na umjetničkoj sceni djeluje od 1999. godine, te je do sada izlagala na brojnim samostalnim i skupnim izložbama, te sudjelovala sam na rezidencijama, projektima i simpozijima u zemlji i inozemstvu, od kojih se mogu izdvojiti; stipendija Ministarstva Kulture RH za Umjetnički rezidencijalni program Cite Internationale des Arts u Parizu, selekcijom na internacionalnoj razini Rezidenciju GlogauAIR u Berlinu. Sudjelovala je na rezidenciji One-Sided-Story u Spinnerei u Leipzigu u organizaciji Akademije likovnih umjetnosti Zagreb i Akademije Likovinih Umjetnosti New York. Od 2012. u više navrata boravi i izlaže u Lepzigu, u ateljeu Njemačkog slikarskog centra Spinnerei u Leipzigu. Rezidencija De/ Konstrukcija slike Hafenkombinat Leipzig.MARKO TADIĆ rođen je u Sisku 1979. godine. 2001. godine upisuje smjer slikarstva na Accademia Delle Belle Arti u Firenci u Italiji, gdje je diplomirao 2006. godine. Njegova umjetnička praksa bazirana je na crtežu, kolažu, instalacijama i stop animaciji. Izlaže na brojnim samostalnim i grupnim izložbama te filmskim festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu. Važnije izložbe: „In the Gorges of Balkans” u Fridericianumu u Kasselu 2003, „Second World” u sklopu Steirischer Herbst Festivala u Grazu 2011, „They used to call it Moon” u Baltic Mill-u u Newcastleu 2014., te ”I am the mouth” u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu 2018. 2017. godine predstavlja Hrvatsku na 57. Bijenalu umjetnosti u Veneciji, te iste godine izlaže na prvom Bijenalu u Anrenu u Kini. Dobitnik je niza nagrada: 2015. dobitnik je nagrade Vladimir Nazor za najbolju izložbu godine, 2010. osvaja treću nagradu na THT@MSU Muzeja suvremene umjetnosti, te 2008. nagradu Radoslav Putar za najboljeg mladog umjetnika godine. Od 2015. radi kao gost predavač na milanskoj NABA-i (Nuova Accademia di Belle Arti). Od 2016. radi kao asistent, a od 2020. kao docent na slikarskom odsjeku ALU u Zagrebu.STIPAN TADIĆ rođen je 1986. godine u Zagrebu. 2011. završava diplomski studij slikarstva u klasi profesora Kauzlarića-Atača na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od 2011. djeluje kao slikar, ilustrator, strip crtač sa ateljeom u Autonomnom kulturnom centru „Medika“. Od 2013. godine je član Hrvatskog društva samostalnih umjetnika. Suorganizator je izložbe „Antisalon“ koja se održava svake dvije godine kao reakcija na Salon Mladih. Dobitnik je nekoliko nagrada te sudjeluje na brojnim skupnim i samostalnim izložbama u Hrvatskoj i u inozemstvu. 2020. godine završava studij na Columbia University School of The Arts diplomskom studiju iz slikarstva u New Yorku. Od 2020. godine aktivno sudjeluje na međunarodnoj umjetničkoj sceni. Njegovi radovi se nalaze u značajim međunarodnim privatnim i javnim zbirkama. Od 2023. godine ga zastupa njujorška galerija James Fuentes. Trenutno živi i radi na relaciji Zagreb, New York.
JOSIP TIRIĆ, 20.01.1982, Travnik, BiH, živi i radi u Zagrebu Obrazovanje: 2001-2007 Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu Samostalne izložbe: 2022- „20/21“, Galerija Flora HDLUD, Dubrovnik, 2020- 'The benefits of pessimism', Galerija Poola, Pula 2020- U Vatri / In Flames, Galerija umjetnina Split, 2018 – Na Granici , Galerija Forum, 2016- Baptism of David, Greta Galerija, 2015 - Figuracija 3, Galerija Zucatto, Poreč, 2014 - Purpurni krug, Galerija Bačva, HDLU, Zagreb, 2009 – Oni dolaze, Galerija SC, Zagreb, Croatia, 2008 – Galerija Vladimir Buzancic, Zagreb, 2008 – Gallery Vladimir Filakovac, Zagreb. Nagrade: nagrada HDLU-a za najboljeg mladog umjetnika 2011., Nagrada Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu za najuspiješnijeg diplomanta u akademskoj godini 2006/2007 
GRUPA ABS je formirana kao kritička platforma unutar materijalne prakse i političkih kontradikcija hrvatskog suvremenog slikarstva, umetnosti i potencijalnosti kulture i društva. Grupa je inicijalno formirana pokretanjem kritičkog potencijala slikarskog rada, tj. pokretanjem umjetničkog djelovanja kao simptoma unutar suvremenog hrvatskog društva. ABS-ov rad zato, nije prijatno ili prijemčivo građansko slikarstvo ili umjetnost poslije postmoderne u doba rekonstituiranja nacionalnog društva i njegove građanske srednjoeuropske vizualne kulture. Umjetničko djelovanje Grupe ABS je realizirano i pokazano slikama, akcijama, projektima-kao-simptomima koji sugeriraju neprijatnu i otuđenu atmosferu kritičnih ili kriznih situacija unutar konfliktne političke suvremenosti. Članovi grupe su Alan Alebić (1976), Ivica Blažić (1975) i Ivan Skvrce (1980). Diplomirali su 2003. na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, smjer slikarstvo, i magistrirali 2014 na poslijediplomskom studiju na ljubljanskoj Akademiji za likovno umetnost in oblikovanje. Izlagali su na 30 samostalnih i pedesetak skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Žive i rade na relaciju Zagreb-Rijeka-Krk.
ARHITEKTURA / DIZAJN:
ANA BOLJAR, arhitektica, diplomirala 2007. pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Djelovala unutar udruga Platforme 9,81 i Archisquad. Od 2007. do 2011. radi kod profesora Gorana Rake, među ostalim na projektu obnove Muzejskog kompleksa dvorca Eltz u Vukovaru. Godine 2012. osniva vlastiti studio. Dobitnica je nekoliko nagrada na urbanističko-arhitektonskim natječajima, sudjelovala na više izložbi i radionica. Zajedno s Idom Križaj Leko dobitnica je nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata Bernardo Bernardi 2018. za projekt RIHUB u Rijeci, nominiran i za nagradu Piranesi 2019. Za projekt Moje mjesto pod suncem, kao član autorskog tima, nominirana je za nagradu Bernardo Bernardi 2023. te europsku nagradu Mies van der Rohe Award 2024. Od 2023. članica je Stručnog savjeta Udruženja hrvatskih arhitekata. Uz arhitekturu, bavila se scenografijom te djeluje i kao umjetnički direktor tvrtke Earthbound sneakers gdje oblikuje ekološke tenisice, nagrađene s nekoliko svjetskih nagrada, certificirane uz B corp certifikatom i kao jedine Oeko-tex tenisice na svijetu.
IVANA BOROVNJAK djeluje samostalno te kao osnivačica i članica Umjetničke organizacije Oaza. Diplomirala je konceptualni dizajn na Dizajn Akademiji u Eindhovenu 2007. Od tada je aktivno angažirana na nezavisnoj kulturnoj sceni, surađujući s dizajnerima, umjetnicima i kulturnim organizacijama. Od 2013. do 2017. bila je predsjednica Hrvatskog dizajnerskog društva, uključena u art direkciju, kuriranje i upravljanje inicijativama, platformama, festivalima i obrazovnim projektima. Kurira, istražuje i piše o dizajnu. 
JANA ČULEK, STUDIO FABULA, arhitektica, urbanistica i istraživačica; diplomirala na AF u Zagrebu, zavrsila postmaster na Berlageu (NL) te doktorat na TU Delftu (NL) na temu utopije kao kriticke metode u arhitekturi i knjizevnosti. Osnivacica je ureda Studio Fabula te je vanjski predavac Urbanih studija u Rijeci. Kroz istraživanje i praksu bavi se arhitekturom, urbanizmom i strategijom kroz razlicita mjerila, s posebnim fokusom na metode vizualne i tekstualne komunikacije te stvaranje kritickih prostornih narativa. Njezini radovi i istraživanja višestruko su međunarodno izlagani na izložbama poput „Private_Eye_Butler_Spy“ (2022.) u amsterdamskom ARCAM-u te „The Architecture Machine“ (2021.) pri Architekturmuseum TUM te publicirani u medunarodnim znanstvenim časopisima i knjigama.LANA GRAHEK rođena je u Zagrebu, gdje živi i radi kao freelance grafička dizajnerica. Završila je Studij dizajna pri Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer vizualne komunikacije. Članica je Hrvatskog dizajnerskog društva i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Djeluje uglavnom u području kulture za klijente kao što su Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu, Teatar &TD, HNK u Zagrebu, Ex Libris iz Rijeke, DAF, BLOK i Kunsthalle Wien iz Beča. JAKOV HABJAN je dizajner i stvaralac koji djeluje na presjeku dizajna, manufakture, umjetnosti i DIY kulture. Završava preddiplomski Studij Dizajna pri Arhitekturi u Zagrebu 2019. godine, te magisterij Industrijskog Dizajna na akademiji u Haagu u Nizozemskoj 2022. godine, fokusirajući se na održivost i dugovječnost proizvoda. S velikim interesom za fizikalnost pri radu i poštovanje svojstava materijala oblikuje svoju praksu koja nastoji spojiti dizajn, obrtničku izradu i svijest o okolišu, često iskorištavajući nađene materijale iz svoje okoline. PETRA MILIČKI je freelance dizajnerica vizualnih komunikacija i umreženih medija (Studij dizajna, Zagreb, 2011. / Piet Zwart Institute, Rotterdam, 2013.). Bavi se primarno dizajnom knjiga, postava izložbi i web stranica, a djeluje u sferi nezavisne kulture i civilnog društva. Profesionalna je članica Hrvatskog dizajnerskog društva, a od 2017. do 2021. i članica njegovog Upravnog odbora. Od 2015. do 2018. dio je organizacijskog tima Dana D, odnosno programske direkcije Plana D – Međunarodnog festivala dizajna. Dobitnica je nekoliko domaćih i inozemnih nagrada i priznanja. 
SARA PAVLEKOVIĆ PREIS (Zagreb, 1993.) diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu, Studij dizajna, smjer Vizualne komunikacije. U svom profesionalnom radu fokusira se na projekte u kulturi, s naglaskom na kontinuiranu suradnju s kulturnim institucijama. Izlagala je na brojnim domaćim i međunarodnim izložbama, poput Dana D, Izložbe hrvatskog dizajna, Tjedna dizajna i na putujućoj izložbi radova pobjednika Young Balkan Designers. Samostalno izlaže 2019. godine s projektom Poligon – platforma za multisenzorno učenje, koji je nagrađen na Izložbi hrvatskog dizajna 1718. Osim dizajna, bavi se projektima neformalne edukacije, filmom, fotografijom i glazbom. Završila je Restartovu Školu dokumentarnog filma, školu umjetničke fotografije Drugi kadar te srednju Glazbenu školu Vatroslav Lisinski. 
KATARINA PERIĆ, širok spektar djelovanja uključuje postave izložbi (Etnografski muzej, Klovićevi dvori, Ludwig muzej u Budimpešti), prostornog dizajna (scenografije za kazalište i film, interijeri i sajmovi), produkt dizajna (namještaj i ambalaža). Djelovanje priznato nagradama Red Dot, Hrv. dizajnerkog društva, Big See, Magdalena, Cropak, A’Design Award. Obrazovala se na zagrebačkom Studiju dizajna, i kraćim studijskim boravkom na njemačkoj školi Hochscule fur Gestaltung 2020. godine. Kao stručni suradnik radila na projektima u Clinica Studiu, Brigadi, te na HRT-u. Polazila i organizirala radionice dizajna. 
IVA PERUČIĆ diplomirana je arhitektica, te se uz urbanizam i arhitekturu bavi umjetnošću i scenografijom. Djeluje kroz vlastiti GROW studio, kojeg je osnovala 2017. godine. Svojim je radom sudjelovala na manifestacijama poput Rijeka EPK 2020, Zagrebačkom salonu, Zagreb Design Districtu, Ganz novom festivalu, Okolo/Around festivalu, Salonu mladih umjetnika, rezidenciji Magic Carpets u Portugalu, te izložbi Superorganism u Estoniji. NIKOLA RADELJKOVIĆ (diplomirao na Studiju dizajna u Zagrebu 2000.) je član i suosnivač dizajnerskog kolektiva Numen/ForUse koji uz njega sačinjavaju Sven Jonke i Christoph Katzler. Ovaj hrvatsko- austrijski dizajnerski kolektiv radi na području scenografije, produkt dizajna, dizajna interijera i instalacija. Inicijalno produkt dizajeri, oblikovali su produkte za neke od najpoznatijih svjetskih proizvođača dizajnerskog namještaja. Od 2004. projektiraju kazališne scenografije, surađujući uglavnom s redateljima Tomažem Pandurom, Aleksandrom Popovskim i Ivicom Buljanom. U suradnji sa zagrebačkom Interom osnovaju prvi dizajn brand namještaja u Hrvatskoj, Element. Od 2005. projektiraju interijere i dizajn javnih prostora od kojih su najznačajniji integralni dizajn splitske Rive i prvi design hotel u Hrvatskoj – Lone, interijer sjedišta novinske kuće Oesterreich u Beču, Trg Poljana u Šibeniku i osmatračnica Montokuc na Mljetu. Od 2008. dizajniraju objekte i koncepte bez unaprijed definirane funkcije, što rezultira projektima Numen-light, Tape, Net, String,Tuft i Blow-up... Paralelno s ovim notornim projektima, grupa osvaja više međunarodnih nagrada za projekte na području industrijskog dizajna, scenografije i prostornih instalacija. HRVOJE SPUDIĆ (1987., Zagreb), diplomirao je 2015. na Arhitektonskom fakultetu, gdje od 2017. radi kao asistent Kabinetu za crtanje i plastično oblikovanje. Djeluje u poljima različitih umjetničkih prostornih praksi kroz koje istražuje fenomene svjetla i zvuka, kroz tehnike i tehnologije analognog filma, fotografije i tiska. Od 2012. godine izlaže svoje radove, istraživanja i kolaborativne projekte kroz performanse, projekcije, te više grupnih i samostalnih izložbi u Zagrebu, Rijeci, Sisku, Koprivnici, Puli, Beogradu, Beču, Berlinu, Nantesu, Barceloni, Karlstadu i Torontu (poput izložbi “Riskiraj promjenu: Bijeg”, MMSU u Rijeci, “Sound art inkubator”, Pogon Jedinstvo u Zagrebu, samostalne izložbe “1m2 svjetla”, galerija Bernardo Bernardi u Zagrebu, “1m2 svjetla: skica za film”, Galerija VN u Zagrebu, performansi “Rotoprojektor 1” na festivalu Prisme u Nantesu, “Rotoprojektor 2” na festivalu Avant u Karlstadu i ostali). Izvodi razne u umjetničke projekte u kolaboraciji s umjetnicima Sarom Salamon, Svenom Sorićem, Tinom Dožićem, član je kolektiva M28, neformalnog kolektiva Radiona Vjesnik, udruge 25fps, te je jedan od osnivača umjetničke organizacije Klubvizija. JOSIPA TADIĆ, od početka 2023. godine aktivno sudjelujem u radu neformalnog studijskog prostora Š5 u Zagrebu, gdje surađujem s raznolikom grupom dizajnera i umjetnika. Od 2021. godine, zajedno s dvoje kolega, suorganizam i kuriram godišnju grupnu izložbu Shaped Shapes, koja okuplja umjetnike s apstraktnim pristupom i sličnim interesima. U srpnju 2023. otvaram svoju samostalnu izložbu u galeriji Klet. Iste godine dobivam nagradu za najbolje oblikovani album na festivalu Tresk u Ljubljani. Redovito izlažem na raznim grupnim izložbama s dizajnom i ilustracijom.  
MIRNA UDOVČIĆ rođena je u Zagrebu. Završila je Arhitektonski fakultet. Njeni radovi su nagrađeni na 53., 56. i 58. zagrebačkom salonu. U koautorstvu je osvojila prvu nagradu na međunarodnom ciklusu natječaja Europan 15. Zanima ju umjetnička sfera arhitekture i novi mediji. Imala je nekoliko samostalnih izložbi i aktivno sudjeluje na grupnim žiriranim izložbama od kojih se ističe nominacija na Piranskim danima arhitekture. Kao studentica i kasnije suradnica u arhitektonskim uredima sudjeluje na više nagrađenih natječaja. Trenutno je samozaposlena, živi i radi u Zagrebu. Članica je neformalnog umjetničkog kolektiva m28. 
HRVOJE ŽIVČIĆ, tipograf i grafički dizajner. Završio je diplomski studij na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (2010.) te specijalistični studij iz oblikovanja pisma na kraljevskoj akademiji primjenjenih umjetnosti u Haagu, Nizozemska (2012.). Predavao je tipografiju i oblikovanje pisma na Studiju dizajna u Zagrebu (2013.–2016.) te održao niz radionica u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Surađuje sa stranim slovolivnicama (Commercial Type, Production Type, Frere-Jones Type, Typotheque) na dizajnu i izradi autorskih i naručenih pisama. Izlagao je u lokalno i međunarodno, a za svoj rad je dobio niz domaćih i međunarodnih nagrada: Type Directors Club (2020, SAD), TDC Ascenders (2018, SAD), Print Magazine Award: 20 Under 30 (2013, SAD), HDD (2008, HR), Zgraf (2011, HR), Magdalena (SLO), Blaž Baromić (HR).
UO OAZA je zagrebačka umjetnička organizacija koju su 2014. godine osnovale šest umjetnica/dizajnerica— Nina Bačun, Ivana Borovnjak, Roberta Bratović, Tina Ivezić, Maja Kolar i Maša Poljanec. Kao kolektiv, Oaza se bavi istraživačkim umjetničkim i dizajnerskim projektima, uglavnom u neovisnom kulturnom sektoru, s posebnim naglaskom na samoinicirane projekte. Njihove raznovrsne aktivnosti uključuju kuriranje; društveni, strateški i konceptualni dizajn; izdavaštvo; te neformalno obrazovanje u području dizajna. Posljednjih 10 godina Oaza je prisutna na lokalnoj i međunarodnoj sceni kroz nekoliko samoiniciranih projekata od koji najvažniji MADE IN i Oaza Books, za koje je dobila nekoliko velikih priznanja između ostalih: Grand Prix HDD-a, SozialMarie nagradu za društvene inovacije, nagradu Europa Nostra (MADE IN), priznanja za Najljepšu hrvatsku knjigu (Oaza Books). RADIONA.ORG je neprofitna organizacija i građanski laboratorij koji se sastoji od makerspacea/hackerspacea, laboratorija za medijsku umjetnost – media lab, Repair Cafe-a i rezidencijalnog programa (A-I-R) osnovana 2011. godine. Organizacija se bavi DIY (uradi-sam), DIWO (uradi-s-drugima) i DITO (uradimo-zajedno) kulturama, STEAM konceptima, interdisciplinarnim i međugeneracijskim neformalnim obrazovanjem i hibridnim aktivnosti. Lab razvija inovativne projekte s naglaskom na izgradnju zajednice, građansku participaciju, koheziju i socijalnu uključenost, prijenos znanja i sukreaciju. Također je aktivan u područjima GLAM-a, KKI-a u međunarodnom i lokalnom kontekstu, kreiranju javnih politika na lokalnoj i međunarodnoj razini. Svoje aktivnosti usmjerava na obrazovanje, inovacije, istraživačke procese, umjetničku produkciju, kustoske prakse, rezidencije, međunarodnu i domaću međusektorsku suradnju, samoodržive sustave, aktivnosti u zajednici za popravljačke aktivnosti, građansku znanost i aktivnosti povezane s društvenom svijesti. Organizirali više od 600 međunarodnih, regionalnih i domaćih radionica i majstorskih tečajeva, 8 hackathona, 42 međunarodne izložbe, 4 međunarodne konferencije, 5 međunarodna kampa, 18 rezidencijalnih programa te organizacija ima ekosustav od više od 180 međunarodnih i domaćih partnera. Radionu čini raznolika i međugeneracijska zajednica različitih profesija koje djeluju zajedno. RADIONA VJESNIK (neslužbeni naziv) je neformalni kolektiv četvorice radnika/umjetnika/tehničara/.., koje povezuje potreba za radioničkim tipom prostora. Prostor, alat, oprema i zajednički troškovi se dijele, a poslove/radove izvode se samostalno ili kolektivno. Članovi su: Jakov Habjan, Maxime Weinmann, Will Linn, Hrvoje Spudić.SMAK PRESS je trenutno jedina umjetnička tiskara sastavljena od umjetnika_ca koja se bavi sito i riso tiskom u Zagrebu. Kolektiv je u posljednjih godinu dana vlastitim sredstvima obnovio dvije derutne garaže u centru Zagreba gdje organiziraju izložbe i druge kulturno-umjetničke događaje. Do sada su organizirane 23 izložbe sa domaćim i stranim umjetnicima_cama, a na različitim projektima surađivalo se s oko 40tak umjetnica_ka. Kolektiv je uspio okupiti veliku i raznoliku publiku koja redovito posjećuje događaje te je do sada otisnuto 70tak grafika i izdano 20tak fanzina/artist bookova. 
THE ALL brend je osnovan je 2013. godine. Specijaliziran je za minimalistički i geometrijski dizajn nakita. Iza njega stoje dizajnerice Tea Momčilović i Jelena Malenica, koje koriste materijale poput mesinga, srebra za izradu jedinstvenih komada poput naušnica, narukvica, prstena i ogrlica. Njihov nakit odlikuje kombinacija jednostavnosti i nepravilnih oblika, što ga čini lako nosivim i prepoznatljivim na tržištu. The All je ostvario značajan uspjeh, postavši jedno od najpoznatijih imena u hrvatskom dizajnu nakita. Njihove kolekcije prodaju se u lokalnim showroomovima i na brojnim umjetničkim sajmovima. Brend je poznat i po suradnjama s drugim kreativnim imenima, kao i po organizaciji pop-up događanja koji osvajaju pažnju urbane i umjetničke scene u regiji. 





FOTOGRAFIJA:
GEORGES ASSANI SENGA je kongoansko-nizozemski fotograf rođen 1983. u Lubumbashiju (Demokratska Republika Kongo), s boravištem u Zagrebu. U svojoj bogatoj umjetničkoj karijeri primio je mnogo nagrada, izlagao mnogo puta na pet kontinenata, te boravio na brojnim međunarodnim rezidencijama medu kojima se ističu Académie de France u Villa Medicis u Rimu (2020.–2021.), Jan van Eyck Academie u Maastrichtu (2018.–2019.) i Akademie Schloss Solitude u Stuttgartu (2015.–2017.). Kroz svoje projekte istražuje povijest i identitet, prenoseći kroz često intimne priče duboke kulturne i političke kontekste.IVAN BUVINIĆ rođen je 1994. u Šibeniku. Preddiplomski studij snimanja završio je 2020. godine, a 2022. godine diplomirao je fotografiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Godine 2022. postaje članom europske fotografske platforme “Futures Photography”, a 2023. godine dobitnik je nagrade “Marina Viculin” za iznimna postignuća na području suvremene fotografije u hrvatskoj koju dodijeljuje fotografska organizacija “Organ Vida”. Realizirao je nekoliko samostalnih, te sudjelovao na nekoliko grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. IVAN GUNDIĆ rođen je u Koprivnici 1993. godine. Završio je preddiplomski studij na Fakultetu političkih znanosti i diplomski studij fotografije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Dobitnik je dviju Rektorovih nagrada te Dekanove nagrade za diplomski rad. Poseban interes pokazuje za eksperimentiranje sa samim medijem fotografije, alternativnim poimanjima procesa i tehnika fotografiranja, kao i za kombiniranje fotografije i drugih medija. 2018. godine predstavio se samostalnom izložbom u sklopu međunarodnog festivala fotografije Organ Vida. Od 2021. do 2024. godine izlagao je samostalno u Galeriji F8 u Zagrebu, Galeriji Kazamat HDLU Osijek, AK galeriji u Koprivnici, Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku, te Salonu Galić u Splitu. Dobitnik je nagrade u sklopu Međunarodnog studentskog biennala, nagrade MLU u sklopu 36. Salona mladih HDLU te Grand Prix-a Sarajevo Photography Festivala. Dobitnik je nagrade Ex Aequo u sklopu 29. Slavonskog Biennala. Od 2021. godine djeluje kao umjetnik-mentor i predavač u sklopu škole suvremene fotografije Drugi kadar. MARKO ERCEGOVIĆ diplomirao na odsjeku snimanja na Akademiji Dramske Umjetnosti u Zagrebu. Bavim se eksperimentalnim videom i fotografijom. Živim i radim u Zagrebu. Do danas sam izlagao na 23 samostalne i 30 skupnih izložbi. Fotografijom i video-radom bavim se od 1993, kad i upisujem odsjek Snimanje na ADU, Zagreb. Prva samostalna izložba 1995, "Pet fotografija" galerija Otok, Dubrovnik. Prva samostalna izložba u Zagrebu "Dubrovčani", 2005. Od tada kontinuirano dvadesetak samostalnih izložbi do danas. (Galerije: Kraljević, Račić, MUO, MSU, PM - Križić Roban, Otok...) Od 1998 izlažem na skupnim izložbama, od Salona Mladih 1998, Visure Aperte 2003., 2005., Art Annale u Splitu 2000., Karantena Dubrovnik, Splitski Salon 2003, Insert MSU 2005, Priroda i Društvo 2007 i Photonic Moments 4,Cankarjev Dom, Ljubljana; Magacin, Beograd. INIA HERENČIĆ (1985., Zagreb) hrvatska je umjetnica i fotografkinja. 2023. godine završila je diplomski studij Fotografije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, a 2012. diplomirala je komunikacijski menadžment. Dobitnica je Rektorovih nagrada za znanstveno-umjetničke radove te je izlagala na samostalnim i međunarodnim grupnim izložbama. U svom radu istražuje granice imaginacije i stvarnosti, fokusirajući se na ljudske emocije i odnose, pri čemu često propituje vlastitu ulogu majke i fotografkinje. Njezina djela karakterizira intiman pristup koji povezuju promatrača s duboko osobnim svjetovima. 
NIVES MILJEŠIĆ rođena je 1989. u Zagrebu, Hrvatska. Završila je prediplomski studij snimanja i diplomski studij fotografije na Akademiji dramske umjetosti u Zagrebu. Magistrirala pod mentorstvom Gorana Trbuljaka. Imala je jednu samostalnu izložbu i sudjelovala je u više skupnih. Na fotografskom festivalu ”Rovinj Photodays” 2013. pobjeđuje u kategoriji ‘Akt’. U Akademskoj godini 2013./2014. dobiva Rektorovu nagradu za fotografiju. Tema njezinog umjetničkog rada je obiteljska fotografija, uska zajednica u kojoj je odrastala, dnevnik, portret. Radi kao fotografkinja i snimateljica na reklamama, raznim filmskim setovima, festivalima i raznim umjetničkim projektima. Trenutno istražuje obiteljsku fotografiju u Hrvatskoj. 
BOJAN MRĐENOVIĆ (r. 1987.) radi u području fotografije i filma, kroz vlastite i suradničke projekte. Diplomirao je 2011. godine na preddiplomskom studiju povijesti umjetnosti i inf. znanosti. Nakon toga završio je BA i MA studij filmskog i TV snimanja na ADU u Zagrebu (2015.), gdje danas predaje umjetničke predmete. Dobitnik je Rektorove nagrade Sveučilišta i nagrade Marina Viculin za razvoj fotografskog rada 2017., nagrade Nikola Tanhofer za postignuća u području filmske slike 2023. godine. Autor je nekoliko kratkih filmova, a kao snimatelj surađuje s brojnim redateljima. Član je HDFD-a i HDLU-a. Izlagao je na 30 samostalnih i preko 50 grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. ANA OPALIĆ rođena je 1972. godine u Dubrovniku. 1997. godine diplomirala je TV i filmsko snimanje na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Bavi se fotografijom, videom i dokumentarnim filmom. Samostalno izlaže od 1991. godine. 2003. predstavljala je Hrvatsku na Venecijanskom bijenalu (zajedno sa Borisom Cvjetanovićem – Izložba „Uzorci vidljivosti, kustosica Leonida Kovač).
2009. dobila je 2. nagradu na natječajnoj izložbi T-HTnagrada@msu.hr. Za video rad „Pismo“.
2016. godine u koautorstvu sa umjetnicom Vesnom Mačković dobila je 3.nagradu na izložbi T- HTnagrada@msu.hr. Osnivačica je web portala Suvremena hrvatska fotografija (www.croatian-photography.com) i glavna urednica od 2009. – 2014. Redateljica je i snimateljica dva dokumentarna filma Još jednom (Opalić/Pintarić, 2014.) i Lijek, 2018. Redateljica i snimateljica dokumentarnog filma Ja bi da to imam doma (Opalić, Kraljević, 2020.). Objavila je dvije knjige fotografija: Brsalje, 2017. i Dom, 2018. te u koautorstvu sa arhitektom Davidom Kabalinom knjigu Dubrovački karavanski put, 2019. Živi i radi u Zagrebu. Profesionalno surađuje sa brojni udrugama, muzejima, galerijama na različitim projektima vrlo često sa fokusom na ljudska prava, prava manjina i prava na različitost.
Članica je pop benda U pol' 9 kod Sabe. Živi i radi u Zagrebu. 925STUDIO je zagrebački kreativni studio specijaliziran za fotografiju koji su 2020. godine, po završetku studija Snimanja na Akademiji dramske umjetnosti, osnovali Ive Trojanović i Karla Jurić. Rad studija usmjeren je na promicanje hrvatske kulture, mode i inovacija te suradnje s renomiranim umjetnicima, dizajnerima i organizacijama, među kojima su LADO, HNK, Kunst teatar, Organ Vida, Oaza, Rimac automobili i drugi, s ciljem stvaranja dojmljivih vizualnih sadržaja. 925STUDIO surađuje u obliku snimanja naslovnica i fotografskih editoriala s prestižnim publikacijama kao što su Vogue, Elle i Grazia, prikazujući hrvatske talente na međunarodnoj sceni. Godine 2024. studio je dobio nagradu Elle Style Awards u kategoriji najboljeg modnog fotografa, čime je prepoznat njegov znatan utjecaj na modnu fotografiju. FINI PRINT je specijalizirani studio za fine art print na arhivskim materijalima te certificirani Hahnemühle studio. Pružamo usluge digitalnog tiska, opremanja umjetničkih radova i tehničkog postava izložbi. Studio je osnovao 2014. godine Ivan Kuharić, magistar filmskog i televizijskog snimanja s Akademije dramske umjetnosti, koji profesionalno iskustvo stječe od 2008. godine. Njegov rad uključuje dugogodišnju suradnju s udrugom WHW, uključujući i tehnički postav na 54. Venecijanskom bijenalu 2011. godine.ORGAN VIDA je fotografska udruga koja kontinuirano djeluje od 2010. godine. Od svojih početaka udruga je bila usmjerena na produkciju izložbenih i popratnih programa koji su relevantni u lokalnom i međunarodnom kontekstu suvremene kulture i umjetnosti. Naime, osnovna djelatnost udruge bio je Međunarodni festival fotografije čije je svako izdanje obuhvaćalo niz aktivnosti (međunarodna izložba, radionice, samostalne izložbe, konferencije i razgovori s umjetnicima, žiriranje portfelja mladih autora, mentorski programi, publikacije). Od ovih aktivnosti nastale su ujedno i programske cjeline odnosno cjelogodišnji programi koje udruga nastavlja razvijati van festivalskih aktivnosti. Program vode Barbara Gregov, Lovro Japundžić i Lea Vene. 


VIZUALNE UMJETNOSTI, NOVI MEDIJI i FILM:
LEA ANIĆ (1990.) živi i radi u Zagrebu i Kopenhagenu. Nakon preddiplomskog studija na Odsjeku za animirani film i nove medije pri ALU u Zagrebu, MFA diplomu stječe 2019. na The School of Conceptual and Contextual Practices pri The Royal Danish Academy of Fine Arts u Kopenhagenu. Ondje od 2021. do 2023. u sklopu istraživačkog projekta s Carlom Zaccagnini uspostavlja i vodi Laboratorij za kontekstualno specifične umjetničke prakse (Site Lab); kasnije nastavlja raditi kao vanjska predavačica. U zimskom semestru 2024. vodi kolegij Osnove analogne fotografije na ALU. Izlagala u galerijama Kunsthal Charlottenborg u Kopenhagenu, Multimedijalni kulturni centar u Splitu, Atelijeri Žitnjak u Zagrebu, HDLU, i drugima. U praksi se bavi marginalnim, svakodnevnim odjecima socio-političke situacije čitanima u različitim medijima; te obrazovanjem i metodama prenošenja umjetničkog znanja. VANJA BABIĆ (Zagreb, 1984.) diplomirao je na Tehničkom veleučilištu 2008. te magistrirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu pri Odsjeku za animirani film i nove medije, 2013. godine. Izlagački je aktivan i zapažen već za vrijeme studija, dobiva nagradu Essl Art Award i stipendiju Becks za umjetničko stvaranje. Redovito predstavlja svoj rad kroz samostalne i grupne izložbe, te umjetničke akcije u Hrvatskoj i inozemstvu. Neke od najznačajnijih grupnih izložbi: 48. Zagrebački salon, 33. Salon Mladih, 11. THT nagrada MSU Zagreb. Godine 2017. bio je na studijskom boravku pri Akademie Schloss Solitude u Stuttgartu, a 2020. u Cite internationale des Arts u Parizu. Inspiracija i motivacija za njegov umjetnički rad proteklih nekoliko godina temelje se na preispitivanju vladajućih socijalnih i kulturoloških postavki, konzumerizma, marketinga, uloge novca u društvu, različitih vrsta rada i radnika, problema otpada i recikliranja te načina na koji ljudi oblikuju svoje živote u odnosu na te dijelove sistema. Povremeno radi kao vanjski suradnik na Odjeku Novih medija na ALU.ANDREJ BEŠTAK *1993 i ANJA LEKO *1991 umjetnički su duo iz Zagreba koji rade zajedno od 2020. u području eksperimentalnih vizualnih umjetničkih praksi, kombinirajući instalacije, performans, CGI i video radove. Smatraju se pripovjedačima u prostoru koristeći vizualni jezik i zvukove umjesto riječi kako bi stvorili emocionalni dijalog između umjetničkog djela i publike. Pronalazeći inspiraciju iz svojih privatnih života ili slučajnih informacija na koje nailaze, Andrej i Anja stvaraju priče koje zadiru u instinktivne, intuitivne i duhovne dimenzije.
Andrej Beštak i Anja Leko 2021. godine izlažu kao tandem na 36. Salonu mladih gdje su nagrađeni Erste Grand Prix nagradom. U 2022. godini sudjeluju na projektu Mogućnosti za ‘22 u sklopu kojeg imaju rezidenciju i izložbu Mehanička kći u Muzeju suvremene umjetnosti te 2023. samostalno izlažu u Reykjaviku u Galeriji Svigrum i na grupnoj izložbi u Porečki Annale. Sudjeluju na Jelsa art biennalu 2023. godine kao mentori rezidencije za mlade umjetnike s latvijskom umjetnicom Paulom Pļavniece te borave na dvomjesečnoj rezidenciji organizacije Petrohradska Kolektiva u Pragu gdje samostalno izlažu rad Rendering into Hypersensitivity i na dvomjesečnoj rezidenciji u Beču, u MuseumsQuartier. HRVOSLAVA BRKUŠIĆ diplomirala je filmsku i TV montažu na Akademiji dramske umjetnosti i magistrirala na Akademiji likovnih umjetnosti na Odsjeku za Nove medije. Montirala je niz filmova koji su bili prikazivani na festivalima poput Rotterdama, IDFA-e Amsterdam, CPH DOX-a, Sarajeva, 25 FPS-a, Oberhausena i mnogih drugih. U umjetničkoj praksi izražava se u različitim medijima – zvučnim instalacijama, izvedbama uživo, filmu i videu. Jedna je od suosnivačica umjetničkog kolektiva Ljubavnice. Izlagala je u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Poljskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Španjolskoj, Francuskoj, Latviji. Kao edukatorica radi u Restartu i na Akademiji likovnih umjetnosti. TIN DOŽIĆ (Rijeka, 1989.) završio je studij psihologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu (2016) i studij novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (2016). U svojoj praksi često polazi od medija zvuka, a bavi se terenskim snimanjem, radijem, eksperimentalnom glazbom i multimedijalnim instalacijama. Svoj rad temelji na istraživanju medija. Područja interesa su mu materijalnost medija, (mračna) ekologija, DIY kultura, antropocen i geologija, susret znanosti i umjetnosti, spavanje i snovi. Izlagao je i nastupao na raznim platformama u Hrvatskoj i inozemstvu, samostalno i u kolaborativnim projektima. Dožićev rad Pjesme za antropocen osvojio je nagradu Zlatna lubenica na festivalu Media Mediterranea 2018. godine. Finalist je nagrade Radoslav Putar 2019. i alumni WHW akademije u generaciji 2019./2020. Kao član autorskog tima: Sven Sorić (vizualni identitet), Hrvoje Spudić (vizualni identitet), Sara Salamon (video animacija) i Tin Dožić (oblikovanje zvuka) dobitnik je Nagrade 55. zagrebačkog salona primijenjene umjetnosti i dizajna (2020.) za mlade autore do 35. godina za vizualni identitet za 30. MBZ: Muzički biennale Zagreb / Music Biennale Zagreb. Dožić i Udovčić su dobili nagradu za mladog autora do 35 godina 58. zagrebačkog salona primijenjene umjetnosti i dizajna (2024.) za rad Šumska koliba. Član je HZSU. 
MARKO DJEŠKA, strip crtač, ilustrator i redatelj animiranog filma. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer animirani film. Markov kreativni portfolio uključuje četiri kratka animirana filma koji su postigli zapažene uspjehe na brojnim festivalima. Njegov nedavni animirani film Sve te senzacije u mom trbuhu osvojio je 25 nagrada i priznanja, te je prikazan na preko 200 festivala diljem svijeta. Suosnivač je i Jadranske animacije (Adriatic Animation) studija za produkciju animiranog filma u Zagrebu. Bio je jedan od organizatora OHOHO festivala stripa i ulične umjetnosti, a sada je član organizacijskog tima međunarodnog festivala stripa i animacije Supertoon u Šibeniku. Objavljuje kratke stripove u brojnim svjetskim časopisima poput Heavy Metala ( SAD), Aargh! (Češka), Freakshow Comics i Gorgonzola (Francuska) i mnogim drugima. Sa kolegom Sašom Paprićem osnovao je Hrvatski autorski strip – produkciju za izdavanje domaćeg stripa. 2024. objavio je svoj treći strip album Crna Željka te odradio uspješnu Kickstarter kampanju za strip Crater City u suradnji s američkim scenaristom Michaelom Ruinz-Ungerom. Urednik je i dva strip magazina OHOHOzin i Strip-Prefiks.
KATERINA DUDA diplomirala je animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti, i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U radovima koristi medij društvene prakse, akcije i intervencije u javnom prostoru, kao i dokumentarni film i video. Njezini radovi prikazivani su na festivalima, kao samostalne i grupne izložbe u zemlji i inozemstvu. Radi kao umjetnička suradnica na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. DORA FODOR, diplomantica Modnog dizajna (Sveučilište u Zagrebu) i Novih medija (Akademija likovnih umjetnosti), vokalistica je, performerica i audiovizualna umjetnica. Njezin rad istražuje društvene i emocionalne situacije, prevodeći ih u zvučne i vokalne strukture. Surađuje u različitim umjetničkim područjima i znanostima poput psihologije i programiranja.  Osvojila 1. nagradu Revije filmskog stvaralaštva za kratki dokumentarni film Korijen/Radicle (2023). Značajne samostalne izložbe uključuju We are not made of sugar (2024.),Beating (2023.) i Hearth (2023.)VIDA GUZMIĆ magistrira 2012. (Summa cum laude) na Novim medijima, ALU Zagreb. Završila Obrazovni program Ženskih studija i edukacijski program Kustoske platforme 2012/2013. Rezidentica na V2_Institute for unstable media, Rotterdam i KulturKontakt Austria u Beču 2016 i 2017, te polaznica studijskih programa WHW akademija u Zagrebu 2018/2019 i Home Workspace Programu na Ashkal Alwan u Beirutu 2019/2020. 2023/2024 rezidentica na Cité internationale des arts u Parizu. Izlaže od 2009 Hrvatskoj i inozemstvu, članica je kolektiva Zvukospjevi s Nicole Hewitt i Ivanom Slipčevićem, radi kao suradnica na projektima i filmovima, osmišljava i vodi radionice za mlade žene i romsku djecu te razvija vlastite projekte.NICOLE HEWITT se bavi filmom, instalacijama, performansom i tekstom. Diplomirala /doktorirala na Slade School of Art 2013. Izlagala u Black box MSU/Galeriji 90/60/90; Sonic Acts Academy, Amsterdam/MMSU Rijeka/Nevidljiva Savicenta, Savicenta/Perforacije, Zagreb/ Izlog suvremenog zvuka, Zagreb/Museums Quartier Vienna; Galeriji Nova, Zagreb/UrbanFestival, Zagreb/ Spaport Biennial, Banja Luka/ Walker Art Centre, Minneapolis/Insert, Retrospective of Croatian Video Art, MSU Zagreb/Here Tomorrow, MSU Zagreb. Filmovi su prikazivani na Defy Film Festival Nashville /Rencontres Internationales Paris-Berlin /Hiroshima International Festival of Animation /IDFF Amsterdam /Festival of New Film Split /IFF Rotterdam/ EMAF/New Media Festival Seoul/Montreal International Festival of New Cinema and New Media. Članica je kolektiva Zvukospjevi, suosnivačica umjetničke organizacije Studio Pangolin. Predaje na Odsjeku za Animirani film i nove medije ALU Zagreb.ANA HUŠMAN u svojim radovima raščlanjuje strukturu i teksturu filmskih elemenata kroz različite forme filma, instalacije, knjige, zapisa slike, zvuka, teksta. Eksperimentira s mogućnostima animacije, dokumentarnim i igranim elementima u filmu, glasom i artikulacijom. Unutar radnih procesa, zanima je propitivanje i obrtanje pozicije amaterskog i profesionalnog subjekta performativnosti, samog medija te struktura koje diktiraju i proizvode obrasce ponašanja. Radi kao redovna profesorica na Odsjeku za animirani film i nove medije Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Suosnivačica je udruge RESTART, gdje već dugi niz godina vodi program filmske edukacije za velike i male. Za svoje posljednje radove dobila je više domaćih i internacionalnih nagrada. 
ANA KOVAČIĆ rođena je 1986. u Zagrebu. 2010. Završila je kiparstvo na ALU Zg, a 2013. nove medije na ALU Zg .Od 2014. članica je HZSU. Od 2021. pokretačica je i organizatorica Umjetničke rezidencije CIMA u gradu Hvaru, te je od 2024. programska voditeljica društveno-kulturnog centra Fabrika 35 u gradu Hvaru. Od 2022. radi u svojstvu vanjske suradnice na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, od 2024. u zvanju naslovnog docenta. Od 2009. izlaže samostalno i skupno. Boravi na više rezidencija. 2017. nominirana je za nagradu Radoslav Putar, 2016. za T-HT nagradu, a 2013. za nagradu ESSL. Radovi joj se nalaze u kolekciji Erste banke.  
NINA KURTELA je multimedijalna umjetnica čiji se rad zasniva na koreografskim i site-specific .praksama ispreplićući izvedbeno plesnu i likovnu umjetnost. Njeni radovi obuhvaćaju različite medije i forme: film, video, instalacije, performanse i plesne radove te se bave pitanjima identiteta, pripadnosti, i intimnosti. Izlagala je i prezentirala radove diljem svijeta - u muzejima i galerijama, na filmskim, kazališnim i plesnim festivalima te u javnim prostorima; Kunsthaus Graz / Kunsthal Aarhus / Mucem Marseille / KW Institute for Contemporary Art Berlin / Royal Albert Hall London / MuseumsQuartier Beč / Tanz Im August, Berlin / MUMOK Beč / Transmediale, Berlin / Survival Kit, Riga / X-border Art Biennial, Švedska / MSU Zagreb / HKW Berlin / Tokyo Opera City Gallery Japan / 104 Paris / MMOMA Moskva / Ars Aevi Sarajevo, itd. 2018.g. nominirana je za Berlin Art Prize te je dobitnica nekoliko prestižnih nagrada ako što su Japanese Media Arts New Face Award, Tokyo; X- border Art Biennial Award, Švedska; Henkel Art Award CEE, Beč; Essl Art Award CEE, Beč. Diplomirala je na Nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, te potom završila studij za suvremeni ples, koreografiju i kontekst – HZT pri Universität der Künste u Berlinu.ANA KUZMANIĆ (1980, Split) je studirala na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, a poslijediplomski studij završila na Edinburgh College of Art Sveučilišta u Edinburghu. Jedna je od osnivačica i članica međunarodnog kolektiva Eastern Surf, te je od 2009. asistentica na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije na Sveučilištu u Splitu. U radu problematizira ljudsku svakodnevnicu, bavi se pitanjima kolektiviteta, zajedništva, mogućnostima udruženog rada, pedagogijom i edukacijom mladih. Za svoj rad primila je više nagrada i priznanja, kao što su Nagrada Radoslav Putar za 2018. godinu i Visual Art Award Gradskog vijeća grada Edinburgha 2012. godine. STELLA LEBOŠ, rođena je 1988. godine u Zagrebu. Nakon studija modnog dizajna na Tekstilno tehnološkom fakultetu upisuje Likovnu akademiju u Zagrebu, smjer novi mediji. U 2014. počinje djelovati unutar ženskog kolektiva Ljubavnice, gdje radi na site-spacific, ambijentalnim i multimedijalnim instalacijama. Kolektiv je fokusiran na interdisciplinarno spajanje umjetnosti i znanosti tako da svaka izložba uključuje suradnju sa znanstvenicima i različitim stručnjacima. Rad kolektiva karakteriziraju radikalni i oblikovni postupci te istraživanja van normativnih sustava. Zadnjih nekoliko godina rad joj je fokusiran na ambijentalnim site specific instalacijama i scenografiji. LUANA LOJIĆ (Pula, 1991.) umjetnica je koja zamišlja osjetilne podatke kao polupropusna, autonomna, kaotična i promiskuitetna bića. U svojim instalacijama i performansima najčešće istražuje eksperimentalne predaje o objektnoj empatiji, geoemotivnosti i suptilnim sponama tvari. Dijeli život s kujicom Ullom i tvori šestinu kolektiva Ljubavnice, četvrtinu Studija Pangolin i osminu M28 kolektiva. 2016. diplomira na odsjeku Novih medija ALU Zagreb. 2020. zaprima posebno priznanje za rad ‘what is Sound? 2.0_Alpha blending’ 35. Salonu mladih, izveden nekoliko desetaka puta u Hrvatskoj, te inozemno na Ars Electronici u Linzu (AT) i Rencontres Monde(s) Multiple(s) u Bourgesu (FR), naveden kao primjer eksperimentalne metodologije na University of Technology u Sydney-u (AU); iste godine posebno se priznaje i rad ‘bits of Real: For development purposes only’ na 27. Slavonskom biennalu. 2023. s radom to Foretell a Beings cast, sudjeluje na konferenciji Vital Currencies, organiziran od Akademije Schloss Solitude u suradnji s Max Planck Instutom za kogniciju životinja (DE), te sudjeluje na rezidenciji V2_Institute for Unstable Media u Rotterdamu (NL) te MMSU Kamov rezidencije u Rijeci (HR). Radno iskustvo u kulturi stječe kroz različite pozicije, od tehničke pomoći u realizaciji programa u Galeriji Nova i Multimedijalnom Institutu MaMa do video montaže i fotomontaže u produkcijskoj kući Antitalent, uredništva televizije Klasik i IndexHR-a pa do programske asistencije u udruzi UIII i Studija Pangolin. Za eksperimentalni film Neptunizam, prima treću nagradu na Reviji hrvatskog filmskog stvaralaštva u Vukovaru 2014. JELENA LOVREC (1989) multimedijska je umjetnica čiji su projekti procesualnog i participativnog karaktera, a stvara ih u mediju dokumentarne fotografije, videa, instalacija, performansa i knjige. 2014. godine diplomirala je grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, te je do sada sudjelovala na brojnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Nagrađivana je za svoj rad : 2021-Finalistica Nagrade Radoslav Putar, 2019 – Nagrada za najboljeg mladog umjetnika, HDLU, Zagreb, 2018 – Nagrada Galerije Kranjčar, 34. Salon mladih Panoptikon, HDLU, Zagreb, 2016 –Posebna pohvala, 33. Salon mladih Troškovnik, HDLU, Zagreb, 2013 –Nagrada Essl Art Award, MSU, Zagreb, 2013 –Nagrada VIG– Junge Kunst Aus CEE, MSU, Zagreb, 2009 - Nagrada za poseban uspjeh u akademskoj godini 2008/2009, ALU, Zagreb. Članica je HDLU-a. Od 2022. godine predaje na Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu. 
MAJA MARKOVIĆ je multimedijalna umjetnica rođena u Zagrebu 17.09.1979. godine. Magistrirala je slikarstvo na nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti 2011. godine u Zagrebu u klasi profesora Ante Rašića. Za svoj rad primila je nekoliko priznanja i nagrada, a boravila je i na više internacionalnih rezidencijalnih programa. Kontinuirano izlaže svoje radove u Hrvatskoj i inozemstvu od 2007. godine. Asistirala je na nekoliko filmskih i kazališnih projekata u Hrvatskoj. Radila je kao vanjski suradnik na Akademiji likovnih umjetnosti. U svojoj umjetničkoj praksi istražuje koncepte prostora, interpretira ga kroz crtež, materija, instalaciju, zvuk pokušavajući doprijeti do njegove cjelovitosti izdvajanjem detalja i materijala pomoću kojih progovara o svijetu. Uglavnom stvarajući u tehnici crteža koje proširuje u kompleksne prostorne instalacije (prostorne kolaže složene iz više dijelova, posvećena je estetici modernizma i dvojakom karakteru arhitekture i urbanizma toga doba. Član je Hdlu-a. Živi i radi u Zagrebu. 
IVAN MARUŠIĆ KLIF djeluje na hrvatskoj sceni medijske umjetnosti, kao jedan od istaknutih autora eksperimentalnog smjera. Diplomirao je 1994. na Visokoj školi za oblikovanje zvuka u Amsterdamu (School of Audio Engineering, Amsterdam). Bavi se izradom kinetičkih, svjetlosnih i video instalacija, te povremeno performansom. Radi također s glazbom i zvukom u sklopu kazališnih, filmskih, televizijskih i glazbenih projekata. Izlagao je i nastupao u Europi, Aziji i SAD. Dobitnik je nagrade na Vladimir Nazor za najbolju izložbu u 2012, nagrade publike na T-HTnagrada@msu.hr 2012. i 2007., nagrade 26. Salona mladih 2001. NIKO MIHALJEVIĆ (Split, 1985.) je interdisciplinarni umjetnik, dizajner vizualnih komunikacija i predavač. Magistrirao je na Werkplaats Typografie (ArtEZ Institute of the Arts) u Arnhemu, Nizozemskoj. Redovito izlaže u Hrvatskoj i inozemstvu (Institut za suvremenu umjetnost, Zagreb; Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb; Tallinn Art Hall, Tallinn, Estonija; De Ateliers, Amsterdam, Nizozemska...). Boravi na umjetničkim rezidencijama (Kulturamt, Düsseldorf; Cité internationale des arts, Pariz; Residency Unlimited, New York). Dobitnik je Nagrade Radoslav Putar 2016 (Young Visual Artists Awards) za najboljeg hrvatskog mladog umjetnika. Zaposlen je kao docent na odjelu Medijskog dizajna na Sveučilištu Sjever gdje je nositelj kolegija usko vezanih uz tipografiju, eksperimentalno izdavaštvo, i zvuk. JELENA PETRIC je vizualna umjetnica iz Zagreba. Diplomirala je 2019. na Nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer: slikarstvo, u klasi red.prof.art. Ante Rašića. Bila je sudionica prve generacije WHW Akademije godine 2018./'19. Izlagala je na 54. Zagrebačkom salonu vizualnih umjetnosti — Bez anestezije (Dom HDLU Zagreb, 2019.), na kojem joj je dodijeljena Nagrada mladoj umjetnici, zahvaljujući čemu je krajem 2022. sudjelovala u rezidencijalnom programu Cité internationale des arts u Parizu. Uz suradnički tim, vodi samostalni multimedijalni projekt Kodirani prostori (https://kodiraniprostori.com/), koji mapira i arhivira nekadašnje izlagačke prostore u gradu Zagrebu. Izlaže multimedijalne instalacije na brojnim manifestacijama u Zagrebu, kao što su Artupunktura i Festival svijetla. Kao članica udruge Prirodno-umjetnički Kružok sudjeluje u realizaciji više projekata, među kojima se ističu Garaža Kamba i JAB — Jelsa Art Biennial. Godine 2023. s Bojanom Krištofićem je suvoditeljica programa Galerije Atelijera Žitnjak. Višeput je nagrađena pohvalnicama Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu za uspješan rad. Članica je udruga Kružok i HDLU, te Umjetničke organizacije Atelijeri Žitnjak. IVANA PIPAL (Zagreb, 1990.) vizualna umjetnica, MA Animiranog filma i novih medija, ALU Zagreb. Za knjigu “Priča o teti Mandi” nagrađena je poticajem Grada Zagreba za najbolja ostvarenja na području književnoga stvaralaštva (2013). Izlaže na Sajmu dječje knjige u Bologni, objavljuje ilustriranu knjigu “Žuti grad, Plavi grad” na 6 jezika, uvrštenu u White Ravens, međunarodni katalog najboljih knjiga za djecu 2017. U 2020. godini dobiva posebno priznanje Biennala ilustracije u Zagrebu, te MSU nagradu Salona Mladih. U 2022. je predstavila samostalnu izložbu u MSU naziva ‘’Nevidljivi prostori’’. SARA SALAMON djeluje u poljima različitih umjetničkih praksi kao vizualna umjetnica i oblikovateljica pokretnih slika. U radu najčešće pokušava iznevjeriti medij. Poseban interes pronalazi u specifičnim lokacijama, kao i prostoru slike i zvuka. Nagrađena je za autorske i kolaborativne projekte (35. Salon mladih, 55. Zagrebački salon...), a sudjelovala je i na rezidencijalnim programima poput Q21, MuseumQuartier u Beču i Akademie Schloss Solitude u Stuttgartu. Diplomirala je 2015. na studiju Medijskih umjetnosti i praksi na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Živi i radi u Zagrebu. 
NIVES SERTIĆ rođena je 1984.godine u Dubrovniku. Diplomirala je 2009. godine na Odsjeku za animirani film i nove medije, ALU Zagreb. Njeni interesi variraju od dugogodišnjih interdisciplinarnih projekata do poetskih instalacija i performansa. Fluidna u medijima, te istraživanjima njihovih granica, smatra fotografiju i film najbitnijima u svom radu. Svoju praksu također ostvaruje kroz primijenjene projekte i suradnje (npr. grafički, prostorni dizajn, scenografija, kuriranje).U recentnim radovima bavi se percepcijom i odnosom s okolišem. Promatranje kao čin kontemplacije je dugogodišnja metoda njenog rada: Ja gledam tebe dok ti gledaš mene dok... (2016.), 60 godina 15 dana (2016.), 3 do 10, stabla (2017.), Pogled koji nestaje (2018.), U đardinu, ispod i između (2019.-2023.), Objekt za pokret, svjetlo i zvuk (2022.), ciklus Pejzaži (2021.-2024.), Pejzaži: Trilogija pogleda (2024.). Izdvojeni primijenjeni projekti i suradnje: kao koautorica i multimedijalna suradnica radila je i na nagrađivanim projektima s D. Gamulinom i A. Sevšekom Lipa pamti (2017), Ako te zaboravim...- Holokaust u Hrvatskoj 1941.-1945. (2020.). Predavala je na Studiju dizajna Sveučilišta u Zagrebu, na POU Zagreb, Middlebury College Vermont, ... Izlagala je na nizu samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Članica je HZSU, HDLU, HDLUDU i KKS.
IVAN SLIPČEVIĆ filmski je snimatelj i medijski umjetnik rođen 1979. godine, diplomirao je 2004. na Akademiji dramske umjetnosti, Odsjek za filmsko i TV snimanje (ukupno deset semestra). Godine 2000. postaje aktivni član Multimedijalnog instituta i pokreće neformalni studio za oblikovanje zvuka i slike Zvukbroda. Od tada djeluje kao voditelj većeg broja radionica na temu produkcije glazbe i videa. Od 2004. bavi se filmom, videom, zvukom, izvedbenim i elektronskim performansima, direktor fotografije je na mnogim eksperimentalnim i instalacijskim filmovima, te koautor projekta Zvukospjevi. Dobitnik je 5 filmske nagrade za snimateljski rad, najistaknutije su nagrade na 25. Danima hrvatskog filma za najbolju kameru kao direktor fotografije na filmu Kino Otok. GORAN ŠKOFIĆ diplomirao na odsjeku za film i video na Umjetničkoj akademiji u Splitu, 2005. Izražava se u mediju videa, fotografije, videoinstalacije i filma, pritom eksperimentirajući manipulacijom slike i elementima performansa. U radovima kao motiv koristi pojedinca ili skupinu ljudi kroz koje na često humoran ili autoironičan način prikazuje društvene deformacije i apsurde svakodnevnice. Često je sam protagonist svojih radova. Izlagao na više od 30 samostalnih i velikom broju grupnih izložba i festivala u Hrvatskoj i inozemstvu. Boravio na umjetničkim rezidencijama u Francuskoj, Švicarskoj, Belgiji, SAD-u i Brazilu. Izdvojena nagrade su: Oktavijan na 11. Danima hrvatskog filma 2001., Nagrada Radoslav Putar 2009., Nagrada Bogdanka Poznanović, Videomedeja, Novi Sad, Srbija 2012., Grand Prix na 51. Zagrebačkom salonu 2016. Od 2009. godine živi i radi u Zagrebu. BRANIMIR ŠTIVIĆ, rođen 1991. u Ceriću (HR), diplomirao je na Odsjeku za nove medije Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu te Informacijsko i Programsko Inženjerstvo na Fakultetu Organizacije i Informatike u Varaždinu. Pretežito počinje od zvuka, a tehnologiju i programski kod u recentnim radovima koristi kao glavni medij za multidisciplinarni pristup u istraživanju fizikalnosti piksela, LED tehnologije, CNC strojeva, medijalnosti zraka, disanja, vjetra, pneumatike, tla, izgubljenih materijala (“lost footage”), neuralne sinteze, animizma, vitalnosti objekata i materije u doba tehnosfere i antropocena. Član je umjetničkog kolektiva “ARBAJT” koji propituje teme povezanosti između umjetnosti i rada. Surađivao je sa DB Indoš: Kuća ekstremnog muzičkog kazališta, u performansu “I:O:” i “Kužni Ifrit”, te je izlagao na grupnim i samostalnim izložbama. Kroz rezidenciju i suradnju ZEZxSonica festivala odabran je kao umjetnik SHAPE+ platforme te je dobitnik strukovne nagrade MSU-a na Salonu mladih 37. i nagrade Zlatna lubenica 7.0. Sudjelovao je na Reassemble Lab: Weatherscapes laboratoriju u organizaciji FIBER festivala Amsterdam.ARBAJT KOLEKTIV, interdisciplinarna suradnja umjetnika i umjetnica okupljenih u Arbajt Kolektiv počinje 2021. godine, a u središte zanimanja postavljaju odnos umjetnosti i rada kako bi razbili mitove o romantiziranom pogledu na umjetnički rad koji karakteriziraju prekarni radni uvjeti. Kolektiv čine Šimun Stankov (izvedbeni umjetnik i začetnik ideje), Espi Tomičić (dramaturg, pisac), Una Štalcar-Furač (izvedbena umjetnica, koreografkinja), Branimir Štivić (novomedijski umjetnik), Tena Starčević (povjesničarka umjetnosti, kustosica) te Ivana Korpar (producentica). Arbajt Kolektiv koristi različite formate, poput umjetničkih intervencija u javnom prostoru, plesnih predstava, izložbi i slično, kako bi komunicirali probleme s kojima se susreće umjetnička scena u Hrvatskoj i šire. Dosad najveće postignuće je realizacija plesne predstave Arbyte 2.0 u Pogonu jedinstvo te turneja u sklopu Clubturea (Koprivnica, Osijek, Split), realizirana izložba Arbyte 1.8 u MKC galeriji splitskog Doma mladih te sudjelovanje na grupnoj izložbi SALES u Ljubljani i Brnu.  GRETA CREATIVE NETWORK je neprofitna udruga koja ujedinjuje različita polja umjetničkog djelovanja, audio/video produkcija, vizualnih komunikacija, novih medija te umjetničkih urbanih intervencija djelujući kao produkcijski sistem stvaralačke podrške pri organizaciji i produkciji različitih umjetničkih projekata, programa i manifestacija. U proteklih deset godina kroz platformu ove organizacije svoje radove je predstavilo preko 600 umjetnika iz zemlje i inozemstva. 
UO JAGODA je neprofitna umjetnička i produkcijska platforma za interdisciplinarnu i internacionalnu suradnju koja istražuje i otvara nova polja komunikacije i razmjene iskustva, znanja, alata kroz inovativne umjetničke prakse. Nakon što od Grada Zagreba dobiva na korištenje atelje u kojem je do tada radila Jagoda Kaloper, umjetnica Nina Kurtela u srpnju 2017. osniva umjetničku organizaciju JAGODA s ciljem da se prostor umjetničkog ateljea otvori javnosti, suradnicima, akterima lokalne ali i regionalne te internacionalne umjetničke scene za kolektivno promišljanje i stvaranje diskurzivnog prostora za razgovor, razmjenu i istraživanje suvremenih umjetničkih praksi.
PANGOLIN je u zadnjih 21 godinu producirao i distribuirao niz autorskih filmova, zvučnih radova, izložbi i instalacija, fanzina, publikacija, performansa i medijskih radionica. Od najvažnih izdvajamo: Radije bih bila kamen (Hušman), Ova žena se zove Jasna, Žene Minorne Spekulacije (Hewitt), Biblioteka 0 Općenito (Hušman), Plac (Hušman), Ručak (Hušman), Grrrl power (Guzmić), wiS 2.0_alpha blending (Lojić), Zvukospjevi (Guzmić, Hewitt, Slipčević). Pangolin je organizacija koja koristi metode i alate za kolektivno i samostalno istraživanje kroz eksperimentalne filmove, izložbe, performanse, publikacije i edukaciju. 

GLAZBA:
LUKA ČAPETA je glazbenik, gitarist i producent iz Zagreba, rođen 1992. Godine.
Studirao je jazz glazbu u Beču na Vienna Music Institute konzervatoriju. Od povratka u Zagreb 2016. Godine, sudjelovao je u stvaranju mnogih nezavisnih glazbenih projekata povezujući aktere raznih glazbenih scena i žanrova, uz rad na kazališnim i plesnim predstavama. Od početka svojih aktivnosti u hrvatskoj, sudjelovao je u stvaranju preko dvadeset albuma, izdanja, nekoliko stotina koncerata i suradnji sa estradnim i alternativnim izvođačima.  IVONA ETEROVIĆ, TONOTA Bavim se glazbenom produkcijom i komponiranjem već neki niz godina, zadnje dvije i pol godine imam i otvoren obrt i isključivo živim od produkcije.
Najveći uspjesi do sada: Producirala sam skladbe na dvije kompilacije koje su dobila Porina Izabrana sam za OneBeat rezidenciju koju financira američka ambasada, prijave su išle iz cijelog svijeta. Trenutno me Shape+ platforma odrabrala za 50 novih zanimljivih glazbenih imena na razini Europe. Izvodila sam jednu svoju kompoziciju na Vienna Acousmioniumu u Ljubljani. 2 kratka animirana filma za koja sam radila glazbu i zvuk su prikazivana na Animafestu. Osvojila sam scholarship za radionicu Nicolasa Jaara, prijave su bile za sve ženske producentice iz Istočne Europe. Upala sam na Akademiju na diplomski studij Oblikovanja zvuka na filmu u Zagrebu. IVAN KAPEC završio je srednju Glazbenu školu Vatroslav Lisinski u Zagrebu, gdje je maturirao na odsjeku za jazz i popularnu glazbu. Od 2001. vodi autorski trio s kojim je snimio dva albuma „Lancun“ i „Bava“ od kojih je posljednji bio nominiran za diskografsku nagradu Porin za najbolji jazz album 2003. Osnivač je i multimedijalne skupine TrianguliZona koja je 2008. objavila album Flossy za portugalskog nakladnika TestTube. Od 2009. vodi sastav Capisconne s kojim je objavljivao za londonski label Dubmission i meksički Breathe Compilations. 2009. Godine 2011. surađuje s rumunjskim etno ansamblom “Anton Pann Band” iz čega je nastao album “Emerging Landscapes”. 2014 Capisconne objavljuje hvaljeni album “Time traveling”, za koji je opširnu bilješku na CD-u napisao novinar portala “All About Jazz” John Kelman. 2020. albumom "Crta" nominiran je u sve tri jazz kategorije za diskografsku nagradu Porin. Kapecove skladbe izvodili su i Big Band HRT-a, Ratko Vojtek i Varaždinski komorni orkestar. Osim u Hrvatskoj, Ivan Kapec je nastupao i u Sloveniji, Njemačkoj, Švicarskoj, Bosni i Hercegovini, SAD-u, Češkoj, Švedskoj, Turskoj i Italiji. S pjevačicom i glumicom Majom Posavec kreira vrlo uspješan program "Večer s Cohenom" gdje se izvode pjesme Leonarda Cohena. U posljednje vrijeme vodi sessione electro-jazza pod nazivom „Sunrise Sessions“ kao novu platformu za razvoj kreativne scene improvise glazbe u Hrvatskoj. Zajedno s Jankom Novoselićem, s kojim svira u grupi Kozmodrum, pokrenuo je izdavačku kuću Zona Muzika. NENAD KOVAČIĆ (1982., HR) udaraljkaš i istraživač balkanskog i zapadnoafričkog ritma o kojem je učio od najvećih živučih majstora u Gvineji, Maliju i Burkini Faso. Dobitnik je strukovne glazbene nagrade Status (2006.) za najboljeg isntrumentalistu u kategoriji etno glazbe. Glazbom se počeo aktivno baviti 1997. Djeluje u Zagrebu kao član bendova Antenat, Afion, Sevdah Takht Damira Imamovića, Truth ≠ Tribe, Mimika, Chant Electronique s kojima je ostvario 14 službenih izdanja (Aquarius Records, Dirty Old Label, Glitterbeat Records, Menart, Rika Muzika, Smithsonian Folkways) i nekoliko stotina koncerata po Hrvatskoj i svijetu. Od 2006.godine, od kada djeluje i kao autor kazališne i filmske glazbe, do danas skladao je i producirao glazbu za četrdesetak dramiskih/plesnih predstava i tridesetak dokumentarnih filmova. Ostvario je dugogodišnju suradnju sa producentskom kućom Hulahop kroz projekte ‘Mijenjam svijet’ i ‘Betonski spavači’. Surađuje sa uspješnim redateljima dokumentarnih filmova – Đurom Gavranom i Davorom Rostuharom te potpisuje glazbu za igrani film Sedmo nebo, Jasne Nanut. Redoviti je suradnik dramaturško redateljskog tandema Tomić - Kovačić s kojima je do sada radio na nekoliko predstava (ZKM, ITD, Gavella, Kerempuh, HNK Split, HNK Zagreb, HNK Rijeka, HNK Varaždin, GKL Split, Dječje kazalište Dubrava, Kazališna družina Pinklec, kazalište Novi život, Žar ptica, Schauspielhaus Graz, Deutsches Theater Berlin) od kojih su mnoge nagrađivane u raznim kategorijama i po raznim fetivalima, a predstava ‘Did i Repa’ u produkciji GKL-a Split dobila je nagradu za najbolju glazbu –Mali Marulić 2013. LUKA KURJAN, produkcijom elektronske glazbe sam se počeo baviti ranih 2000-ih godina u sklopu glazbenog projekta How Convinient te sam od tog trenutka do dana sastavljanja ovog kratkog opisa surađivao s više hrvatskih glazbenika, a koja suradnja je polučila više materijalnih i digitalnih izdanja, različitih naziva. (How Convinient, Buzdovan, Man of Cloth, Motion to Strike, Lab Personnel). Trenutno koristim i dijelim studio sa Sisačkim galazbenikom Sašom Rajkovićem - Zarkoffom koji se nalazi u stambenom prostoru navedenog glazbenika te kod mene i par meni poznatih glazbenika postoji velika potreba za prostorom koji bi dijelili za porebe glazbenog stvaralaštva. Istovremeno s komponiranjem, bavim se i s izdavaštvom u vidu izdavanja albuma u manjim serijama audio kazeta za etiketu Lab Personnel te mi je i za taj rad potreban prostor. Nadalje, uz gore navedeno ostvario sam i 10 godina radnog staža u pravo te sada vodim uspješan samostalan odvjetnički ured na adresi Ulica kralja Držislava 4 te mi je i za tu djelatnost potreban atraktivan i adekvatan prostor, a sve s obzirom da su većina mojih stranaka umjetnici i radnici u kulturi pa sam stava da simbioza autorskog i odvjetničkog rada može savršeno funkcionirati. MIRO MANOJLOVIĆ je rođen 1985. godine u Zagrebu. Završio je XV gimnaziju - MIOC i srednju glazbenu školu Vatroslav Lisinski, smjer udaraljke kod profesorice Elvire Happ te potom diplomirao na Akademiji dramske umjetnosti, smjer filmska i TV montaža, pod mentorstvom profesora Hrvoja Turkovića (2011.). Profesionalno se bavi glazbom, filmom i kazalištem. Od 2014. godine zaposlen je kao umjetnički suradnik - korepetitor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Surađuje s brojnim glazbenicima na domaćoj i stranoj improvizatorskoj sceni. Dvostruki je dobitnik nagrade "Maksimilijan Paspa" na Gledalištu Kinokluba Zagreb 2011. i 2018. Autor je glazbe za brojne filmove, kazališne i plesne predstave, a od 2017. stalni je član glazbenog sastava “Darko Rundek i Ekipa”. Aktivan je filmski autor i član Klubvizije i Kinokluba Zagreb. 
NEVEN MARINAC, SCHAH MAT, aktivan od 2009. god po raznim studijima u Zagrebu(Kramasonik, Vibra, Morris Studio, Livada produkcija) nominacije za Porin u kategorijama najbolja snimka klasične glazbe i Elektronska produkcija. Sudjelovao ili producirao/miksao brojna izdanja domaćih autora. MAK MURTIĆ je hrvatski skladatelj. Do 2010. Murtić je studirao arhitekturu te osnivao i svirao u raznim zagrebačkim jazz sastavima. Murtić se 2010. preselio u London i osnovao Mimika Orchestra koji je od tada objavio tri konceptualna albuma. Osim Mimika Orchestra, Murtic je radio s raznim ansamblima i grupama sa sjedištem u Londonu (Grand Union Orchestra, Phaze Theory, Animanz, Nwando Ebizie, Dion Palumbo, Clapham Community Choir, Royal Festival Orchestra, Shapla Salique, itd.) i raznim međunarodnim grupama i glazbenici. Posljednjih godina Murtić živi u Zagrebu u Hrvatskoj i piše glazbu za razne filmove, kazališta i ansamble. (istaknute su “Granice” prema narudžbi Zagrebačkog plesnog centra, “Jedna od nas”, dokumentarni film Đure Gavrana i kratki film “Inkorničata” prema narudžbi Europske prijestolnice kulture Rijeka 2020., film “Škoj ili ne?” objavljen god. 2021., film "Sedmo Nebo" iz 2023., predstavu "Sokrat se ne boji biti ismijan" iz 2024 i projekti s Jazz orkestrom Hrvatske radiotelevizije) Nastupao je s raznim hvaljenim bendovima poput Porto Morto, On i J.R. Augusta i gostovao u mnogim drugim. TENA NOVAK VINCEK rođena je 16. svibnja, 1986. godine u Zagrebu. Diplomirala je violinu 2008. godine, na Muzičkoj Akademiji Sveučilišta u Zagrebu, u klasi profesorice M. Ćepulić. Dobitnica je stipendije grada Zagreba. Usavršavala se kod brojnih domaćih i stranih renomiranih pedagoga, te osvajala nagrade na regionalnim natjecanjima. Sudjelovala je na seminarima i nastupala s međunarodnim omladinskim orkestrima u Sloveniji, Austriji, Francuskoj i Italiji. Tokom i nakon studija nastupa samostalno i kao član u sastavima: "Tena Novak", "Fjodor","Nimbus dei", „Rokambol“, po Hrvatskoj, i inozemstvu. Od 2008. do 2021. godine je radila kao nastavnica violine u osam glazbenih škola. Bavi se kompozicijom, slikarstvom, pjevanjem, eksperimentalnom i slobodno improviziranom glazbom. Autorica je 6 orkestralnih i 40 komornih djela. Od 2012. započinje sa samostalnom produkcijom i izvođenjem glazbe koju sklada, te osniva svoj ansambl s kojim organizira niz autorskih večeri. Potpisuje albume autorske glazbe: „Empathy of Water“, „Cognitions” „Experimental Suite“ i „Curved Spaces“ koje je snimila sa svojim ansamblom i gudačim kvartetom, a pod umjetničkim imenom „Anette Cavon“, kantautorske albume „ Space of love“ i „Endless”. Kao autorica ili solistica sudjeluje u brojnim eksperimentalnim, konceptualnim, filmskim, plesnim i intermedijalnim projektima, te nastupa na festivalima nove i slobodno improvizirane glazbe. ( N. Marasović, D.B. Indoš, B. Brezovac, Maša Kolar, Šalter ansambl, Stichri orchestra, Izlog suvremenog zvuka, Ispod Bine, Audio Art, Jazz Cerkno, MBZ i drugi.) Kako bi upotpunila svoje znanje iz muzikoterapije, završava tečaj osposobljavanja za terapeuta Peter Hess zvučne masaže, zvučnim zdjelama. U suradnji s Centrom mladih Ribnjak 2023. i 2024. godine izvodi zvučne kupke u domovima za starije osobe kroz projekt Staro društvo, te izvodi glazbene radionice za djecu osnovnih škola kroz projekt Radost s Ribnjaka. HRVOJE NIKŠIĆ, skladatelj, glazbenik, glazbeni producent, tonski snimatelj i dizajner zvuka.
Angažiran je na hrvatskoj alternativnoj glazbenoj sceni više od dvadeset i pet godina, te je vlasnik tonskog studia “Kramasonik” već više od dvadeset godina. Kao skladatelj i dizajner zvuka radio je na bezbroj projekata uključujući skladanje glazbe za kazalište, plesne predstave, radio drame, filmove i umjetničke instalacije. Kao jedan od autora, dobitnik je nagrade Ministarstva kulture Republike Hrvatske za poticanje hrvatskog glazbenog stvaralaštva za 2008. godinu u kategoriji elektroničke glazbe. Nakon toga na 25. Muzičkom Biennalu u Zagrebu djelo je i premijerno izvedeno.
Tijekom prijašnjih godina bio je nekoliko puta nominiran za hrvatsku diskografsku nagradu „Porin“ u kategorijama jazz, etno i alternativna glazba kao glazbeni producent. 2015. godine dobitnik je „Porina“ u kategoriji producenta za najbolje jazz izdanje, a 2021. godine kao producent za najbolje alternativno izdanje. Glazbu je izvodio uživo na nekim od najprestižnijih regionalnih festivala eksperimentalne i alternativne glazbe. HRVOJE PELICARIĆ (1974., Split) oblikovatelj je zvuka, glazbenik i multimedijalni umjetnik, a kao glazbenik i performer na eksperimentalnoj glazbenoj i kazališnoj sceni prisutan je od 1993. (Zidar Betonsky, Fractal Falus Teatar, Melting Waves, Sonvoyce On Source). Diplomirao je tonsku tehniku na SAE Institutu u Rotterdamu 2001. godine, te diplomski studij smjera Medijska umjetnost na Umjetničkoj akademiji u Splitu, 2018. Od 2004. do 2009. radi kao redovni predavač na School of audio engineering u Ljubljani, a od 2009. (sa pauzama) kao stručni suradnik na kolegiju Oblikovanje zvuka na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Od 2021. radi kao asistent na kolegijima Oblikovanje zvuka i Audio produkcija na Odsjeku za Medijski dizajn Sveučilišta Sjever. Od 2002. do danas kao glazbenik, snimatelj i producent sudjeluje na brojnim izdanjima nezavisnog karaktera (Zidar Betonsky, Leut magnetik, Sphericube, Bilk, Klaus, Turato91, Cul-de-Sac, Trobecove krušne peći, Sonvoyce On Source, Sinkauz, Roj Osa). Kao autor i izlagač na polju zvučne umjetnosti sudjelovao na sedam skupnih i šest samostalnih izložbi. 2016. u Splitu pokreće festival zvukovne umjetnosti Ispod bine. Bavi se oblikovanjem zvuka, zvučnom umjetnošću, glazbom za film i kazalište. Živi i radi u Zagrebu. OGNJEN ZEČEVIĆ / EGOLESS ima višegodišnju karijeru glazbenog producenta, turneje po cijelom svijetu, veliki broj vinilnih izdanja za strane izdavačke kuće, nagrade (Elector, Ambasador), višemilionski pregledi na internet servisima (Youtube, Spotify) 
ANAMARIJA ŽUGIĆ BORIĆ (Zagreb, 1992.) diplomirala je 2015. godine komparativnu književnost i latinski jezik i književnost na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Iste godine na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisuje Poslijediplomski doktorski studij književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture. Nagrađena je Stipendijom za izvrsnost na doktorskim studijima, koju izdaje navedeni fakultet. Tema su njezine disertacije dramaturgije glazbe i zvuka u hrvatskom kazalištu od 1991. do 2020. Zaposlena je na Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu kao asistentica na projektu digitalne humanistike (DARIAH).  Uz znanstveni rad, aktivna je i u umjetničkome području. Godine 2010. završila je srednjoškolsko obrazovanje u Glazbenoj školi Pavla Markovca u Zagrebu stekavši titulu glazbenika klavirista. Djeluje kao članica izvedbenoga kolektiva OAZA (Organsko avangardni zvučni ansambl) osnivačice Maje Rivić, kao solistica u nagrađivanim zborovima Cappella Odak i Cappella Zinka pod vodstvom dirigentice red. prof. art. Jasenke Ostojić te kao glazbenica (vokalistica i klaviristica) - stalna članica ili suradnica - u sastavima eksperimentalne, rock i jazz glazbe (Anamarija Žugić Jazz Quartet, Mimika orchestra, Živa voda, Anette Cavon, Fire in Cairo i dr.). U suradnji s Udrugom BLOK, Muzej susjedstva Trešnjevka - živa baština, urednica je i glazbenica na projektu "Saniboj, trešnjevački elektropionir", koji financira Grad Zagreb. Projekt istražuje baštinu Saniboja Žugića, glazbenika i elektroničara koji je stvarao krajem 70-ih godina 20. stoljeća te, uz pripremu izložbe i popratnih edukativnih programa, uključuje i koncerte na kojima se reinterpretiraju Sanibojevi neobjavljeni glazbeni radovi. 

PLES, IZVEDBENE UMJETNOSTI:
KORALJKA BEGOVIĆ plesna je umjetnica i joga učiteljica bazirana u Zagrebu. Djeluje kao autorica, izvođačica, koreografkinja i pedagoginja. Plesnu edukaciju stekla je u Hrvatskoj i inozemstvu te je diplomirala na MA programu suvremene plesne izvedbe na University of Limerick. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika od 2017. godine. Aktivna kao samostalna umjetnica sudjeluje redovito u brojnim projektima u Hrvatskoj i inozemstvu. Njezin rad "Reversing proximity" izabran je u selekciji Plesne mreže Hrvatske, bila je rezidentica Zagrebačkog plesnog centra te izabrana autorica u sklopu EU projekta BeSpectactive. Ostvaruje koprodukcije s različitim umjetničkim organizacijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Voditeljica je i inicijatorica projekta Translations - prve plesne predstave na ovim prostorima u potpunosti kreirane za slijepe i slabovidne osobe. Sudjelovala je na Venecijanskom Bijenalu 2022. godine kao izvođačica projekta "Untitled" autora Tome Savić Gecan. Predstavljala je Hrvatsku u sklopu projekta Danse l'Europe. 2024. godine bila je izabrana umjetnica programa ATLAS u sklopu Impulstanz festivala u Beču. Surađuje s brojnim koreografima i dramaturzima: Matija Ferlin, Ana Kreitmeyer, Sabina Perry, Martina Tomić, Goran Ferčec, Aleksandra Janeva Imfeld, Jasna L. Vinovrški, Naomi Brand, Petra Hrašćanec, i brojnim drugima. Od 2007. do 2020. godine aktivno je radila kao kreativna producentica surađujući s brojnim organizacijama i festivalima na području plesne i filmske umjetnosti u Hrvatskoj i inozemstvu. Od 2011. godine redovito vodi satove joge, masterclassove i radionice. Posljednjih godina provodi i edukativne programe za buduće joga učitelje kao senior učiteljica i mentorica. Povremeno surađuje s plesnim školama Silvije Hercigonje u Zagrebu i Franje Lučića u Velikoj Gorici. ANA KREITMEYER je plesna umjetnica i izvođačica. Interes za tijelo provodi kroz različite prakse, od izvođačke do koreografske, od pedagoške do društvene. Kao ko-autorica djeluje kroz kolektiv BADco. od 2003. godine, a samostalno razvija nekoliko koreografskih radova. Autorica je predstava Priprema za sadašnje, Ljudovanje, O Rozoj Budućnosti, Fantastične vrste, Koga briga, Podivljalo, Sve četiri za jedno. Na rubu dodira i kaosa, Tamo vani i ovdje unutra, Prema Početku, Zastoji, Točka sabiranja, KontAkt 1, Pijane šume i kratke koreografije Drugarice i Možda jednom. Dobitnica je nekoliko nagrada i nominacija za samostalni i kolektivni rad. Jedna je od pokretačica suradničkog programa ANTISEZONA - ples u Gorgoni. Angažirana je u polju javnog djelovanja plesne scene u Zagrebu, dugi niz godina djeluje kroz upravna tijela Udruge plesnih umjetnika Hrvatske, od 2016.-2018. godine je na poziciji predsjednice udruge. Jedna je od suosnivačica Ekscene (Eksperimentalne slobodne scene). Jedna je od suorganizatorica umjetničko-aktivističkog projekta “ODBROJAVANJE” i dio je inicijative "Autonomija plesu!". Bila je članica Zagrebačkog plesnog ansambla od 2003.-2004. godine.
Certificirani je voditelj ContaKids metode. Paralelno s radom u polju plesne umjetnosti stječe akademsko obrazovanje završenim Edukacijsko - rehabilitacijskim fakultetom u Zagrebu. ŠIMUN STANKOV, profesionalno se bavim plesom, koreografijom te sam asistent na Scenskom pokretu na ADU u Zagrebu. Član sam UO Škvadra i Arbajt Kolektiva i kroz te organizacije djelujem kao autor i izvođač na nezavisnoj sceni. Nedavno sam dobio Nagradu hrvatskog glumišta za izvedbu u Arbyte 2.0. Trenutno studiram na ArtEZ University of the Arts u Nizozemskoj na MA studiju Performance Practices. Uz umjetnost se bavim i DJingom, a izdvojio bi nastup u kultnom beogradskom klubu 20/44. CIRKORAMA je jedna od ključnih organizacija u razvoju sektora suvremenog cirkusa u Hrvatskoj i regiji, od svog osnutka 2008.godine. Kroz programe koje ralizira sama ili u partnerstvu, kao što su; Laboratorij cirkuske umjetnosti, CirkoBalkana festival i platforma, Program Cirkorame, Circopedia, Kulturan ulični festival, Cirkuska rezidencijalna mreža, Cirkuski inkubator, Kulturan radio, više od 20 vlastitih izvedbenih produkcija i sudjelovanjem u europskim mrežama Circostrada Network i circusnext platforma, sustavno promovira suvremenu cirkusku umjetnost i educira djecu i mlade pružajući im podršku za profesionalno bavljenje cirkusom. Članica je Nacionalne cirkuske platforme, neformalne inicijative koja povezuje cirkuske organizacije iz Hrvatske s ciljem profesionalizacije cirkuskog sektora. Članica je Clubture Networka i Operacije Grad. OBJEKT PLESA je umjetnička organizacija koju vode plesna umjetnica Sonja Pregrad i muzeologinja, teoretičarka mode i umjetnica Tea Kantoci koja koristi njihova dosadašnja iskustva i znanja producirajući programe u području glazbeno-scenskog, plesnog i multimedijalnog umjetničkog stvaralaštva. Objekt plesa producira festival Improspekcije i dio je kolektiva koji vodi projekt Antisezona u suradnji sa Muzejem suvremene umjetnosti u Zagrebu. UO ŠKVADRA djeluje u području suvremenog plesa kroz produkciju i distribuciju vlastitih autorskih radova. Rad Škvadre se u velikoj mjeri fokusira na izvedbe i intervencije u javnom prostoru te problematiziranje konteksta za rad na nezavisnoj plesnoj sceni. Škvadru čini devetero plesnih umjetnika_ca: Ema Kani, Eva Kocić, Una Štalcar-Furač, Gendis Putri Kartini, Ema Crnić, Šimun Stankov, Margareta Firinger, Anđela Bugarija i Marta Habulin. 

KNJIŽEVNOST:
IVO ALEBIĆ, završio sam studij ruskog jezika i književnosti te studij filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Više od petnaest godina aktivno se bavim književnim i konsekutivnim prevođenjem s ruskog jezika. Prijevodi su mi objavljeni u različitim hrvatskim izdavačkim kućama. Dobitnik sam stimulacije autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva 2019. i 2020. (Granice zaborava, Sergej Lebedev), potpore Ministarstva kulture za poticanje književnog stvaralaštva (Teorija romana, Mihail Bahtin, Manastir, Zahar Prilepin, Tamne Aleje, Ivan Bujin), Stipendist Paul Celan Fellowships For Translators na Institutu za humanističke znanosti u Beču, te mi je prijevod romana Mećava Vladimira Sorokina ušao u najuži izbor najvažnijih prijevoda knjiga s ruskoga u izboru moskovskog Instituta za prijevod, 2020. ADRIAN CVITANOVIĆ, književni prevodilac s poljskog, dosad preveo pedesetak knjiga i nekoliko stotina tekstova s poljskog. Dobitnik godišnje nagrade "Iso Velikanović" koju dodjeljuje Ministarstvo kulture i medija za 2020. g. MARKO POGAČAR (Split, 1984) najviđeniji je domaći pjesnik svoje generacije i najprevođeniji suvremeni hrvatski pjesnik. Objavio je dvadesetak pjesničkih, proznih i esejističkih knjiga. Priredio je antologije Hrvatska mlada lirika 2014. i The edge of a page: young poetry in Croatia (2019). Bio je urednik u Zarezu i Quorumu, sada suuređuje portal Kritika-HDP. Bio je stipendist dvadesetak međunarodnih fondacija i programa, uključujući DAAD Berliner Künstlerprogramm. Predsjednik je Goranovog proljeća. Nagrađivan je hrvatskim i međunarodnim nagradama za poeziju, prozu i esejistiku. Knjige su mu prevedene i objavljene u petnaest zemalja, a tekstovi na više od trideset i pet jezika. ROBERT PERIŠIĆ (Split, 1969) je hrvatski pisac prevođen u brojnim europskim državama i SAD. Piše prozu, poeziju, eseje, izvođeni su mu i dramski tekstovi. Njegov roman "Naš čovjek na terenu" bio je dobitnik zagrebačke Nagrade Jutarnjeg lista (2008), objavljen je u 11 zemalja, a roman  "Područje bez signala" (2015.) ponovio je međunarodni odjek prethodnika. Po romanu je snimljenja i internacionalno nagrađivana TV-serija „Područje bez signala“, vrlo gledana u zemljama regije. Perišićeve tri knjige kratkih proza (Možeš pljunuti onoga tko bude pitao za nas, 1999.; Užas i veliki troškovi, 2002.; Uvod u smiješni ples, 2011.) imale su također pozitivan odjek kod kritike i publike u regiji. Pjesnički dio Perišićevog stvaralaštva su tri zbirke pjesama – "Dvorac Amerika" (1995), "Jednom kasnije" (2012) i "Siromašni čovjek kojeg boli glava" (2020). Najnovija autorova knjiga je roman „Brod za Issu“ (2022) čije je američko izdanje The Wall Street Journal uvrstio među najbolje knjige 2022. godine u SAD, a u Hrvatskoj je roman dobio Nagradu Predrag Matvejević i Nagradu Kamov. Robert Perišić je za književni rad 2024. dobio Nagradu grada Zagreba.DORA ŠUSTIĆ je scenaristica i spisateljica, rođena 1991. u Rijeci. Diplomirala je političke znanosti u Ljubljani i magistrirala scenaristiku na FAMU-u u Pragu. Objavljuje kratke priče, pjesme, članke i eseje na hrvatskom, slovenskom, engleskom i turskom jeziku. Roman prvijenac “Psi” (2023., Fraktura), nagrađen književnom nagradom Drago Gervais, finalist je i t-portalove nagrade za roman godine te polufinalist regionalne nagrade Meša Selimović. Osim književnošću, bavi se i filmskom režijom te piše za TV. Napisala je scenarij za dugometražni igrani film Blok 5, slovenske produkcije A Atalanta, premijerno prikazan 2024. na Locarno Film Festivalu. Dora živi u Zagrebu. 

FILM:
DINARIDI FILM je produkcijska kuća posvećena autorskom filmu različitih rodova u europskom koprodukcijskom okruženju. Filmovi Dinarida prikazivani su na prestižnim svjetskim festivalima poput Venecije, Berlina, Rotterdama, Varšave, Sarajeva i brojnih drugih. Tematski posebno obraćamo pažnju na teme kao što su društvena osjetljivost, ženski identitet, feminizam, mentalno zdravlje i utjecaj ljudi na okoliš. U našem poslovanju integrirani su pošteni uvjeti rada, jednakost te socijalna i ekološka održivost.HULAHOP su 2006. godine osnovale Olinka Vištica i Dana Budisavljević. Hulahop se bavi produkcijom dokumentarnih i igranih filmova te organizira Svjetski festival animiranog filma- Animafest Zagreb već 18 godina. Produkcijska kuća Hulahop članica je profesionalnih mreža EAVE, EURODOC i EX ORIENTE, surađuje, između ostalog, s televizijama HRT, ARTE, Channel 8, MaxTV, Al Jazeera i Klasik TV. Do sada producirao nekoliko kratkih i srednjemetražnih filmova te dvije dokumentarne serije (Mijenjam svijet i Betonski spavači). U 2019. godini Hulahop bilježi izniman uspjeh igrano-dokumentarnim filmom Dnevnik Diane Budisavljević kojeg je od svjetske premijere na festivalu u Puli (gdje je postao apsolutni pobjednik festivala osvojivši nagradu publike, kritike i Veliku zlatnu arenu za najbolji film te još tri nagrade) do kraja 2019. godine skupio 14 nagrada, a diljem regije ga je pogledalo više od 60 tisuća ljudi. KLUBVIZIJA je izvorno nastala u okviru zagrebačkog SC-a, potaknuta radom Kulture promjene i radionicom koju 2009. organizira Silvija Stipanov u suradnji s Joannom Van der Zanden. Zahvaljujući redatelju i teoretičaru Pipu Chodorovu, koji je prepoznao entuzijazam ljudi okupljenih oko prvog i zasad jedinog filmskog labosa u Hrvatskoj, u Klubviziju su ubrzo stigli i važni komadi opreme potrebne za rad s analognim filmom. U kratkom roku Klubvizija je postala dijelom međunarodnog pokreta Film Labs, usmjerenog očuvanju kulture fotokemijskog filma i radu s analognim tehnologijama, i registrirana je kao jedna od njegovih članica – https://www.filmlabs.org.KOLORADO, Tamara Dugandžija je diplomirana snimateljica koja se 2022.godine preusmjerava na kolor korekciju slike i otvara obrt Kolorado. Od 2022. radi gotovo izričito kao koloristica. Unutar dvije godine kolorirala je 4 velika dokumentarna serijala (Betonski Spavači, Europska sela-Knjaz, Oči sokolove, Plac-pijaca-pazar), nekoliko kratkih filmova (Kad vrtim film, Moj trener, Lekcije), dva dokumentarna filma (Lekcije mog tate, Croatia je Hrvatska), nekoliko muzickih spotova, reklama, promo videa i kazalisnih predstava. KOMPOT je (umjetnička) organizacija zamišljena kao produkcijska kuća i kreativni hub. Osnovali su je 2019. godine umjetnici i dugogodišnji suradnici na području filma i dizajna - producent TIBOR KESER i dizajnerica LENA TELENTA. KOMPOT je osnovan sa ciljem razvoja filmske i multimedijalne umjetnosti kao i područja vizualnih komunikacija te dizajna. PIPSER / ĐURO GAVRAN, magistrirao je Filmsku i TV režiju (smjer dokumentarni film) na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu i Dizajn na Grafičkom fakultetu u Sveučilišta u Zagrebu. Autor je tridesetak dokumentarnih filmova i dva eksperimentalna filma. Film Presuda premijerno je prikazan na filmskom festivalu u Rotterdamu 2013. godine, nakon čega je prikazan na tridesetak domaćih i svjetskih festivala gdje je osvojio je niz nagrada (Sarajevo film festival, Zagrebdox, ...). Film 4,7 osvojio je Veliki pečat u regionalnoj konkurenciji na ZagrebDOX-u 2016. godine, a film Vijesti iz Laayouna osvojio je posebno priznanje Vaclav Havel žirija na prestižnom festivalu o ljudskim pravima One World u Pragu 2017. godine. Autor je i nagrađivanog dokumentarnog filma Jedna od nas. Potpisuje i niz dječjih dokumentarnih filmova u sklopu European Broadcasting Union (EBU), kao i dokumentarni TV serijal Dobra ekonomija. Osnivač je produkcijske kuće Pipser, živi i radi u Zagrebu.



Podrži nas potpisom!


Ako se prepoznaješ u gornjem opisu i želiš uključiti u rad inicijative

Ako nisi potencijalni korisnik 
ali bi inicijativu podržao/la potpisom




INICIJATIVA KLAONICA
TREBAMO RADNE PROSTORE
©2026